Naravno, Ranko Marinković je u prvome planu, jer se ovom večeri obilježava 106. obljetnica rođenja klasika hrvatske književnosti, velikana pisane riječi i akademika. Sudionici književne večeri u Matici hrvatskoj su, uz voditeljicu Zbirke MZRM, profesoricu Anči Fabijanović i književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač, zatim akademici Tonko Maroević i Boris Senker, profesorica i doktorica znanosti Dragica Dujmović Markusi sa svojim učenicima iz Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu te filmolog i leksikograf Bruno Kragić. Književna večer upriličena je dan prije rođendana barda hrvatske književnosti zbog premijere Kiklopa u Gavelli, pa je dogovoren i nastup Petre Mrduljaš, dramaturginje te željno očekivane prdstave. Svoja izlaganja će te književne večeri ugledni sudionici posvetiti ponajviše Kiklopu, jer je to roman o Zagrebu, a i jedan je od najboljih, ako ne i najbolji u 20. stoljeću u Hrvatskoj. Osim toga govorit će se o značenju Marinkovića i njegovoga djela kroz vrijeme, o porukama koje nam je ostavio i koje traju i mnoge inspiriraju. Važnu će ulogu imati mladi, gimnazijalci će naime govoriti o tome kako oni doživljavaju tu tešku ali pozornosti vrijednu literaturu. Pjesme posvećene velikome šjor Ranku, kako su ga njegovi studenti zvali, govorit će upravo njegov student, akademski glumac i profesor na ADU Joško Ševo. A autori stihova su mnogi: od Fiamenga preko Maroevića do Marune.
Suorganizatori književne večeri 21. veljače su Odjel za kazalište i film Matice hrvatske, Grad Vis i Ogranak Matice hrvatske iz Visa. Ostali podupiratelji još su, pa i u radu zbirke, prije svega Grad Vis, zatim Turistička zajednica grada Visa, Splitsko dalmatinska županija i Zaklada HAZU. Kako dakle djeluje Zbirka MZRM i kako će se predstaviti u Zagrebu? Kroz povijest Zbirke i njezin rast ali i nove planove. Posebno će se govoriti o programu Marinković nas spaja, koji se iskristalizirao nakon niza manifestacija: on doista spaja mlade srednjoškolce iz cijele Hrvatske (osim viških dolaze brački, hvarski, splitski, te zagrebački i varaždinski srednjoškolci ...), zajedno s njihovim profesorima, zatim publiku na otoku i u gadu Visu te brojne ugledne predavače, književne i filmske kritičare. Kako je jednom rečeno: to je spoj mladosti i mudrosti. Evo što je manifestacija pozitivnoga naziva ponudila u prve tri godine : 2016. godina bila je testna, 2017. tema je bila “Glorija”, kad su se organizirane dramske radionice, a 2018. tema je bila “Ruke” , te su održane filmske radionice. Uz radionice i niz stručno-znanstvenih predavanja uglednih akademika i profesora, posebno je atraktivan dio programa Putovima Ranka Marinkovića, a to je govorenje Marinkovićevih citata točno na mjestima opisa diljem Visa: od samostana na poluotoku Prirovo do „grede“ na Kutu: u gradu i na otoku s kojeg je potekao i koji je piscu bio vječna inspiracija. Krug je potpun, jer se kreće od Marinkovićeve rodne kuće u Visu a završava na grubu u Komiži.
Na književnoj večeri u MH bit će govora o mnogim detaljima vezanima uz rad zbirke skraćeno nazvane MZRM: ona je zamišljena kako bi se u rodnom gradu Ranka Marinkovića, a i šire, mogla održavati uspomena na djelo velikog hrvatskog književnika. Nastoji se prikupiti što više knjiga, ali i ostalih materijala vezanih uz Marinkovića, ali krajnji cilj zbirke nije biti tek biti “mrtav” postav, već se nastoji nizom događanja uspijeva održati živim Marinkovićevo djelo, približiti ga kroz manifestacije širem puku, a osobito se viška Zbirka ponosi radom s mladima, sa srednjoškolcima IN SITU, dakle na licu mjesta. U fondu zbirke su mnoge fotografije, programske knjižice, ali i plakati, slike, kipovi, rodna obiteljska stabla, a tu je i multimedija tj. video i audio uratci koji su dostupni posjetiteljima Kažimo i to kako je manifestacija na Visu uvijek u travnju tako da produljuje turističku ali i kulturnu sezonu na našem najudaljenijem naseljenom otoku. Ove godine i tamo je na redu Kiklop, pa su u Zbirci svoje djelovanje općenito te dio programa odlučili najprije predstaviti u Zagrebu. Ne bez razloga, jer odabrani predavači poznaju rad Memorijalne zbirke Ranko Marinković.
Vratimo se za kraj najave stihovima podarenima Marinkoviću. Upravo je , odnedavno na žalost pokojni, Jakša Fiamengo napisao: Što smo mi životu, što nismo šjor Ranko? Odgovor na to pitanje, barem dijelom, saznat će oni koji dođu u MH. Ulaz je slobodan, organizatori svih s veseljem iščekuju uz poruku: neka nas Marinković spoji! (A. Fa.)
