U petak je završila dvodnevna virtualna Europska konferencija o arhitektonskim politikama RE-USE ARCHITECTURE koja je bila planirana u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u lipnju 2020. godine no radi pandemije COVID-19 odgođena. Konferenciju je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Zavod za prostorni razvoj u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata.
vrijeme: 23.04.2021.
Epidemiološka situacija, praćena potresima u Zagrebu a krajem godine i potresom s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije, pokazala je svu ranjivost fizičkog prostora te nužnost povećanja otpornosti gradova na prirodne katastrofe i suvremene izazove. Ujedno to je učvrstilo namjeru da organizacijom virtualne konferencije doprinesemo razmatranju i ovih pitanja.
Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pozdravila je temeljna načela arhitektonskih politika i održavanje konferencije Re-Use Architecture, te istaknula da će Hrvatska izradom novih arhitektonskih politika zasigurno doprinijeti kvaliteti istih uz podršku svih povezanih resora i struka, bez kojih rezultati nisu mogući niti ostvarivi. Također napomenula je da je, djelujući krajem prošle godine u procesima donošenja Nove Lajpciške povelje usmjerene na suvremene gradove i njihovu budućnost te Teritorijalne agende za razdoblje do 2030. godine, istaknuta važnost izazova s kojima je suočena Hrvatska (depopulacija, starenje stanovništva, odumiranje rurala, klimatske promjene, okolišni izazovi, nedostupnost javnih usluga, urbano siromaštvo i dr.), a što dijelimo s mnogim europskim zemljama. Provedba tih dvaju dokumenata, Novog zelenog plana EU-a, kreiranje Višegodišnjeg financijskog okvira, realizacija NPOO-a i ostalih aktualnih procesa zahtijeva i naš doprinos. Kao što je već rečeno, poseban izazov je Novi Europski Bauhaus kao novi provedbeni mehanizam EU-a, za koji bi Hrvatska, u navedenim okolnostima, mogla biti područje provedbe pilot-projekta. Naravno, za to će biti nužna odgovarajuća priprema i prolazak kandidacijskog postupka
Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknuo je da je završeno je razdoblje provedbe Arhitektonskih politika 2013-2020, te da je pogled unatrag bio nužan kako bismo kritički sagledali postavljene i ostvarene ciljeve. Kroz izrađeno izvješće postavili smo temelje za arhitektonske politike za naredno razdoblje. U sljedećim procesima treba vidjeti kako ih osnažiti kao strateški alat za suočavanjem s navedenim izazovima, odnosno postaviti zadaću pred kreatore arhitektonskih politika da ih učine suvremenim. Također naglašava da je važno utjecati na povezivanje arhitektonskih politika sa svim djelatnostima koje su od njih neodvojive i financijskim mehanizmima koji im moraju osigurati podršku u provedbi.
Na konferenciji dali smo odgovore na pitanja kako nastaviti s obnovom potresom razrušenih područja, koja su to optimalna rješenja i koji su za to preduvjeti, kako iskoristiti prostorne potencijale degradiranih, zapuštenih ili preskočenih područja, te brojna druga pitanja od pomoći financijskih institucija do značaja planiranih realizacija za društvenu zajednicu.
Rajka Bunjevac, predsjednica HKA, govorila je na svečanom otvorenju virtualne konferencije Re-Use Architecture. Naglasila je da se temeljem promišljanja našeg graditeljskog nasljeđa, kako povijesnog tako i suvremenog treba odgovoriti na pitanja kako se odnositi prema povijesnim gradovima i zgradama, kako ih osuvremeniti, unaprijediti i očuvati za naredne generacije. U međuvremenu katastrofe su nam otkrile nove vrijednosti postojećeg prostora i perspektive koje nam se otvaraju u odnosu prema slojevitosti naše baštine, društvene i arhitektonske strukture. Upravo zato potreban je kreativni interdisciplinarni pristup uz korištenje najnovijih znanstvenih i umjetničkih dostignuća, a na nama je, kao stručnjacima, kao prostornim planerima, arhitektima i krajobraznim arhitektima, kao kreatorima i graditeljima prostora koji nas okružuje, da na tim iskustvima učimo i unaprjeđujemo svoja stručna znanja. Kako bi stvorili nacionalni konsenzus o kulturi i vrsnoći građenja potrebne su nam nove agende i nove arhitektonske politike.
Georg Pendl, predsjednik Vijeća arhitekata Evrope (ACE), u svom izlaganju naveo je kronologiju koja je dovela do objave Novog Evropskog Bauhausa u rujnu 2020. god. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen navela je da sljedeća generacija građana EU treba pokrenuti val obnove (renovation wave), a EU treba učiniti vodećom snagom u cirkularnoj ekonomiji. To nije samo projekt očuvanja okoliša ili ekonomski projekt, to treba biti novi kulturni projekt za Evropu.
Novi Evropski Bauhaus treba biti prostor zajedničkog djelovanja u kojem sudjeluju arhitekti, umjetnici, studenti, inženjeri i dizajneri, što je prvi puta da su arhitekti spomenuti kao vodeći stručnjaci.
ACE je u prosincu 2020. izradio izjavu o Novom Europskom Bauhausu, koja će se produbiti na konferenciji, koja se treba održati u zajedničkoj organizaciji Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC) i Vijeća arhitekata Evrope (ACE) 29. travnja 2021. pod nazivom Common ground.
Konferencija je tematski bila usmjerena na pitanja obnove i revitalizacije, aktiviranje degradiranih, napuštenih i preskočenih područja, ponovno korištenje zapuštenih zona ili pojedinačnih građevina te njihovo kružno gospodarenje. Cilj je bio okupiti stručnjake, koji razmjenom svojih iskustava mogu biti inspiracija za buduće djelovanje na poslovima urbane obnove i oporavka pogođenih područja, s ciljem povećanja njihove otpornosti, te kreiranju arhitektonskih politika Republike Hrvatske za naredno razdoblje. Predavanja su grupirana u tematske cjeline koje sve imaju, uz arhitekturu, predznak RE: RE-NEWAL - obnova, RE-USE – ponovno korištenje, RE-THINK - ponovno promišljanje i RE-ACTIVATE – ponovno aktiviranje. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva su pretočili vlastita iskustva u problemske teme, koju trebaju biti polazišta novih Arhitektonskih politika.
