obljetnica, proslava

120 godina od rođenja Fran Galovića


vrijeme: 20.7.2007. - 20.7.2007.
mjesto: Koprivnica, Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović', Zrinski trg 6

U petak, 20. srpnja, navršit će se 120 godina od rođenja književnika Frana Galovića (Peteranec, 20.7.1887. – Radenkovići, Maćva, 26.10.1914.). Koprivnička Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' tijekom srpnja obilježava ovu obljetnicu kreativnim radionicama za djecu i odrasle, kojima su nadahnuće motivi poznati iz Galovićeve poezije.

Nakon likovne radionice 'Franova Podravina' (voditeljica Ivana Kranželić), u četvrtak, 19.7.2007. od 10 do 12 sati pod suncobranima ispred knjižnice održat će se, također za djecu i odrasle, likovna radionica 'Lišće z Galovićevih bregov' (voditeljica Karmica Šef). U izlozima Knjižnica postavljena je izložba Galovićevih djela – književnih i likovnih, zatim radovi autora inspiriranih Galovićevom životom i djelom, te radovi djece nastalih u okvirima proteklih Galovićevih jeseni. Tijekom cijele godine na spomenutu obljetnicu podsjeća i ploča na ulazu u knjižnicu, a u jesen, uz Mjesec hrvatske knjige, koprivnička Knjižnica tiskat će prigodne book-markere. Fran Galović bit će i povod dječje emisije 'Čičak', što će se emitirati na Hrvatskom radiju Prvi program na samu njegovu godišnjicu, u petak, 20. srpnja u 17,30 sati.

Biografska bilješka o Franu Galoviću: Fran Galović zacijelo je najpoznatiji podravski pjesnik. Rodio se u Peterancu nedaleko Koprivnice, 20. srpnja 1887. godine. Nakon završene gimnazije u Zagrebu studira i diplomira hrvatski jezik i književnost te klasičnu filologiju. Nakon završetka vojne obveze radio je godinu dana na zagrebačkoj II. realnoj gimnaziji (1913.-1914.). U jedanaest intenzivnih godina stvaranja (od 1903.- 1914.) napisao je mnogo radova iz svih književnih vrsta, što ga svrstava među najsvestranije i najplodnije mlađe pisce druge generacije hrvatske moderne. Mobiliziran je početkom 1914. godine, a u jesen, 26. listopada, poginuo je od zalutalog metka u Radenkovićima na mačvanskom bojištu.

Svi njegovi tekstovi objavljeni su mnogo godina kasnije u deset opsežnih knjiga 'Sabranih djela', u redakciji njegova prijatelja, prof. Julija Benešića. Kruna Galovićevog poetskog stvaralaštva je nedovršena zbirka pjesama 'Z mojih bregov' posthumno objavljena prvi put u Krležinoj 'Književnoj republici' 1925. godine. Pisane kajkavštinom njegova sela Peteranca ove pjesme slave rodnu podravsku grudu, 'gorice', mirise, boje i jednostavnost ljudi odanih zemlji, a istovremeno izražavaju prepoznatljive motive europske i hrvatske moderne književnosti: bezavičajnost, prolaznost, tjeskobu, strah od smrti… Pjesme označavaju preporod hrvatske dijalektalne poezije 20.st. što je prepoznato kako od strane kritičara tako i od čitateljske publike. (Dijana Sabolović-Krajina)