obavijest

U 2012. najveći broj prijava i projekata za Kulturu EU


mjesto: Zagreb
organizator: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Na samom kraju razdoblja programa Europske unije 'Kultura', Ministarstvo kulture predstavilo je danas petu brošuru za 2012. godinu, kada je zabilježen najveći broj prijava, odobrenih projekata i novčanih iznosa za realizaciju projekata u kojima sudjeluju i hrvatski umjetnici.

U razdoblju od 2007. hrvatski korisnici su putem programa 'Kultura' privukli šest puta više sredstava nego što Hrvatska uplaćuje za članarinu, pa se taj program smatra jednim od najbolje iskorištenih europskih programa u Hrvatskoj.

Hrvatska godišnje plaća 170 tisuća eura za sudjelovanje u programu, a samo su hrvatski nakladnici za prijevod knjiga na hrvatski povukli 210 tisuća eura, istaknuo je Mladen Špehar iz Službe za Kulturnu kontaktnu točku, dodavši da, kada se tome pridruže projekti kratkoročne i višegodišnje suradnje, festivali i ostalo, vidi kako je opravdanost članarine višestruko nadmašena.

Putem Pravilnika o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru tog programa, Ministarstvo kulture će s oko 977 tisuća kuna sufinancirati petnaestak projekata, među kojima su i oni Bezimenog autorskog društva BADCo, Hrvatskog instituta za ples, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Multimedijalnog instituta, Udruge Festival Kvarner Glagolica.

Projekt 'Akupunktura grada' Društva arhitekata Zagreb danas je u Ministarstvu predstavila Vesna Vrga Perović, ustvrdivši kako se njime nastoji brojnim malim intervencijama u gradskim četvrtima poboljšati kvaliteta urbanog života i ojačati identitet četvrti. Trajat će dvije godine, a provodit će se u Skopju, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Splitu, u kojima se po završetku radionica kreće u realizaciju raznih rješenja. Već se počelo s implementacijama na Savici, gdje će se povezati tržnica sa Savskim nasipom, brendirati 'klofer štange' i obilježavati pothodnici.

Muzej suvremene umjetnosti će u narednom trogodišnjem razdoblju biti nositelj projekta 'Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse', u kojem će sudjelovati muzejsko-galerijske i sveučilišne institucije iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Cilj je prvi put cjelovito istražiti i prezentirati djelovanje umjetnika središnje i jugoistočne Europe koji su se školovali na toj slavnoj školi za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti, te da se rezultati istraživanja završe do stote obljetnice škole, 2019. godine.

Projekt su predstavile Vesna Meštrić i Jadranka Vinterhalter iz MSU-a, napomenuvši da je riječ o nastavku njihova straživačkog i prezentacijskog rada na predstavljanju hrvatske baštine u kontekstu regionalne baštine, te na tome da se ona smjesti u europski kontekst.

Ubuduće će kulturnjaci sredstva dobivati iz novog programa, Kreativna Europa, nastalog spajanjem dosadašnjih programa Kultura, MEDIA i Media Mundus. Taj će se program provoditi od 2014. do 2020., a predloženi proračun mu je 1,8 milijardi eura, što je povećanje za skoro 40 posto.

Martina Borovac Pečarević, načelnica Sektora za europske poslove i medije rekla je da je to najveća svjetska potpora kulturnim i kreativnim industrijama, a njegova je važna novost da će kroz međusektorke aktivnosti malim i srednjim poduzetništvima u kulturi pomagati da dobiju bankovne zajmove, u iznosu oko milijardu eura.

Kao glavne ciljeve programa izdvojila je poticanje očuvanja i promocije europske kulturne i jezične raznolikosti te jačanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora, koji s 4,5 posto sudjeluje u europskom BDP-u, dok je zaposlenih u tom sektoru čak 3,8 posto.
(Hina)