Međunarodno izdanje monografije 'Povijesna geografija Hrvatske - teritorijalne promjene i kulturni krajolici' hrvatskih geografa Borne Fuerst-Bjeliš i Nikole Glamuzine, objavljeno je u nakladi Springera, jednog od vodećih izdavača znanstvene literature u svijetu.
vrijeme: 23.04.2021.
Nakladnik ističe da je to jedina
knjiga o povijesnoj geografiji Hrvatske na engleskom jeziku te da daje sveobuhvatnu i dubinsku analizu teritorijalnog razvoja Hrvatske i povijesnih procesa od značajnog prostornog utjecaja u vremenskom rasponu od prapovijesti do danas.
Kako autori kažu, knjiga polazi od hrvatske udžbeničke verzije koja je temeljito revidirana i prilagođena široj zainteresiranoj čitateljskoj publici. Knjiga upoznaje publiku kako su oblikovani prostor i kulturni krajolik hrvatskog teritorija za svako pojedino od devet razdoblja njegova povijesno-geografskog razvoja.
Uvodno poglavlje daje uvid u teritorij Hrvatske s obzirom na njegov položaj i položaj u geografskom, povijesnom, političkom, kulturnom i okolišnom smislu, a posljednje se odnosi na postsocijalističko razdoblje (1991-2019). U njemu su identificirani osnovni procesi postsocijalističkog i poratnog razdoblja koji su pokrenuli zemljopisno relevantne trendove i promjene kulturnog krajolika, kaže se.
Ranije su se u Hrvatskoj koristila izdanja iz dvadesetog stoljeća, čiji je autor doajen povijesne geografije Hrvatske Veljko Rogić, inače profesor autora Borne Fuerst-Bjeliš i Nikole Glamuzine.
Počasni i izvanredni profesor Instituta za urbana i regionalna istraživanja Austrijske akademije znanosti u Beču Peter Jordan u predgovoru naglašava potrebu pojave aktualnog izdanja jer su se mnoge odrednice promijenile u krakom vremenu.
Hrvatski turizam i jadranska obala ušli su u regionalni fokus, a visoko rangirana prometna mreža značajno je proširena i modernizirana, nužna za teritorijalnu koheziju male zemlje koja nije posebno kompaktna. Uz to, pristupanje NATO-u 2009. i članstvo u EU od 2013. u potpunosti su integrirali Hrvatsku u politički Zapad i užu zajednicu europskih zemalja, navodi Jordan.
Jordan posebno ističe nekoliko ključnih elemenata hrvatskog identiteta koji su povezani s oblikovanjem prostornih struktura države na koje je utjecala njezina duga i turbulentna povijest.
To je prije svega njegova povezanost sa zapadnom kulturnom sferom od samih početaka do danas. Druga odrednica je katoličanstvo, o čemu svjedoči činjenica da je Katolička crkva igra u suvremenom hrvatskom društvu među najjačim u bilo kojoj europskoj zemlji.
Treće obilježje kulturna podjela Hrvatske na mediteranski i kontinentalni, tj. panonski dio. Tome zasigurno idu u prilog prirodni uvjeti, ali ona je prvi je put uspostavljena još u rimsko doba, a potencirali su je Bizant i kasnije Venecija. To je značilo snažan utjecaj rimske mediteranske kulture na obalu, a suprotno tome dovelo do srednjoeuropske transformacije i preorijentacije hrvatskih panonskih područja, kaže Jordan.
Izvan ove glavne kulturne podjele, Hrvatsku čine povijesno-kulturni krajolici s jakim identitetima. Krajolici poput Istre, Dalmacije, Slavonije, Srijema, Hrvatskog zagorja, a na nižoj razini i Banovine, Korduna ili Like duboko su ukorijenjeni u svijesti njihovog stanovništva zbog svoje specifične povijesti i kulturne formacije.
To još uvijek utječe na rasprave o administrativnoj podjeli i regionalizaciji u vrijeme pisanja predgovora, a povremeno potiče regionalističke pokrete koji teže većoj autonomiji, kaže Jordan i dodaje konačni aspekt hrvatskog identiteta - status "matice" za značajnu dijasporu koja se širi svijetom.
Knjiga pruža izvrstan uvod u povijesno formiranje kultura i krajolika Hrvatske, koji su zbog svoje živopisne povijesti od posebne važnosti, ocijenio je u predgovoru geograf Peter Jordan. (Hina)
