predstavljanje, novo izdanje

'Turizam, raspršenost, kamuflaža' & 'Pulska kruna' - promocija knjiga


vrijeme: 27.11.2009. 19,00
mjesto: Pula; MMC Luka, Istarska 30
organizator: Društvo arhitekata Istre

U petak, 27. studenog, u MMC-u Luka u Puli predstavljaju se knjige 'Turizam, raspršenost, kamuflaža' Luciana Bassauri i Dafne Berc, te 'Pulska kruna: pomorska tvrđava Pula' Attilija Krizmanića. Promocije počinje u 19 sati.

'Turizam, raspršenost, kamuflaža', autori: Luciano Bassauri, dia i Dafne Berc, dia
Publikacija promatra mediteranski turizam iz arhitektonske perspektive i fokusira se na dvostruko razumijevanje masovnog turizma kao produktivnog krajolika koji karakterizira: Količina izgradnje u turističkom sektoru na uštrb prirodnih resursa kao realnost koju je potrebno uzeti u obzir; Teritorijalni utjecaj turizma koji ne uspijeva stvoriti usklađenu sliku okoliša.
Prezentacija publikacije fokusira se na Istru i raspršeni turizam. Posebna pažnja poklanja se diskusiji o mogućnostima korištenja krajobraznog uređenja i hortikulture kao alata za obnovu izgleda krajolika – prijedlogu kamuflaže kao privremene strategije za korekciju pojave često dekontekstualizirane arhitekture raspršenog turizma.

'Pulska kruna: pomorska tvrđava Pula, forftifikacijska arhitektura austrijskog razdoblja', autor: dr. sc. Attilio Krizmanić, dia
U 105 godina austrijske vladavine prostorni razvitak grada Pule bio je uvjetovan smještajem građevina obrambenog sustava i njegovog stalnog unapređenja. Sustav fortifikacija od samog početka čini kruna odvojenih utvrda, nastavit će se pred kraj XIX. st. sa skupinama utvrda i topničkih bitnica, a pred Prvi svjetski rat i njegovim tijekom transformirao se u tri neprekinute linearne bojišnice prema kopnu, s miniranim akvatorijem i morskim zaprekama, čime se grad zatvorio sa svih strana i pretvorio u teritorijalnu tvrđavu koja je zauzimala područje od Limskog do Raškog zaljeva, Premanturske punte i Malog Lošinja, na oko 700 km2. Pulske habsburške fortifikacije pripadaju povijesti i kulturi grada, proizvod su umijeća građenja u XIX. st., s imanentnim umjetničkim vrijednostima. Danas je to vrhunsko hrvatsko graditeljsko naslijeđe europskog značaja.

(I.P., 24.11.2009)