predstava, djeca, mladi

'Tajna Krpen kralja' – humanitarna predstava u Vukovaru


vrijeme: 29.09.2011. - 30.09.2011.
mjesto: Vukovar; Hrvatski dom Vukovar, kinodvorana u Borovom naselju

Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka u četvrtak i petak, 29. i 30. rujna, triput će izvesti 'Tajnu Krpen kralja', predstavu nastalu u koprodukciji sa Scenom Martin Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Vukovar koja je svoju osječku premijeru imala u travnju, a vukovarsku u svibnju ove godine. Sve tri izvedbe humanitarnog su karaktera: prihod je namijenjen projektu 'Asistent u nastavi'.

Predstava se u četvrtak izvodi u kinodvorani u Borovu Naselju. Početak je u 11 sati. U petak predstava igra u 10 i u 14 sati, u Hrvatskom domu Vukovar.
 
Organiziran je posjet škola, ali još ima slobodnih ulaznica za građanstvo, najviše za predstavu u petak u 14 sati. Informacije na telefon 032/450-679 ili mobitel 098/9140-414.
 
Lada Martinac Kralj
'Tajna Krpen kralja'
po motivima narodnih priča iz zbirke Zlatni prag
 
Redatelj: Lawrence Kiiru
Kreator maski,kostimograf i scenograf: Boris Sekulić
Autor glazbe: Ivica Duspara
Scenski pokret: Žak Valenta
Oblikovanje rasvjete: Igor Elek
Asistent redatelja: Aleksandra Colnarić
Autor stihova: Ivica Lučić
 
Osobe:
Ivica Lučić - Pripovjedač (Ivičin otac)
Areta Ćurković-  Pripovjedačica (Ivičina majka, kuma pogana joj duša)
Mladen Vujčić Ivica - mladić koji traži kćer Krpen kralja
Đorđe Dukić Mačak – Ivičin pratilac
Životinje na putu:
Aleksandra Colnarić - krava
Snježana Ivković - šaran , patka - koja sazna da je kćer Krpen kralja imenom Milka
Tihomir Grljušić -  Krpen Kralj

 
 
'Tajna Krpen kralja nastala je na motivima narodnih pripovjedaka koje je sakupljao i obrađivao Balint Vujkov, a došle su nam njegovim etnografskim i umjetničkim posredovanjem od Hrvata iz Mađarske te iz onih davnih vremena u kojima je pripovijedanje imalo bezbroj uloga: od čuvanja jezika do čuvanja običaja, vjerovanja i kulture općenito.

Kao autora me Balintova riznica potakla na pisanje teksta koji s jedna strane zadržava osnovna obilježja narodne priče kao vrste (proročanske riječi, putovanje sa savladavanjem prepreka), a s druge senzibilitetu današnje djece nudi čvrst fabulativni konstrukt  (djeca su na njega naučena upijanjem filmskog medija) koji je natopljen etničkim karakteristikama slavonskog kraja.

Tajna Krpen kralja igra se i sa samom prirodom kazališta i pripovijedanja. Dva naratora – muški i ženski – pričaju priču o Krpen kralju, ali su i njezini sudionici. Tako oni, koji ustvari znaju sve, na trenutke izgube identitet i postanu lica koja sudjeluju u kazališnom činu, a lica koja su dio kazališnog čina 'bore' se za svoju priču komentirajući pripovjedače kao nužno zlo. U ovom nadmetanju komika i igra nalaze svoje izvore, a uvjetnosti se zbrajaju ne opterećujući buduću predstavu kompliciranim prostornim rješenjima nego nude mašti svu moguću nadogradnju.

'Krpen kralj' nudi i mogućnost igre s lutkom i glumcem, pa i s trećom vrstom odnosa koji bismo mogli nazvati postupkom demarionetizacije. Naposljetku, ne mislim da 'Tajna Krpen kralja' na nivou teksta ima  strogo dobno ograničenje za dječju publiku. Uostalom zar nije tako i sa pričama? Volimo ih slušati svi, posebno kad su dobro ispričane!' (Lada Martinac Kralj)

(R.P.B., 26.09.2011)