predstavljanje, istraživanje

Da li medijska politika promovira slobodu i nezavisnost medija?


vrijeme: 14.02.2012.

Institut za međunarodne odnose (IMO) uključen je u rad na projektu 'Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima' (MEDIADEM). Uz izvještaje trinaest zemalja koje sudjeluju u projektu objavljen je i hrvatski izvještaj: 'Does media policy promote media freedom and independence? The case of Croatia' (N. Švob-Đokić, P. Bilić, Z. Peruško). 

MEDIADEM - Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima je europski istraživački projekt usmjeren na razumijevanje i analizu čimbenika koji promiču ili pak priječe razvoj politika podrške slobodnim i nezavisnim medijima. Istraživanje uključuje proučavanje medijske situacije u 14 zemalja te komparativnu analizu medijskih sektora i vrsta medijskih servisa. Istražuju se procesi formuliranja medijskih politika u posebnim društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim kontekstima te postizanje medijskih sloboda i medijske nezavisnosti. Analiziraju se utjecaji Europske Unije i Vijeća Europe na oblikovanje državnih medijskih politika. Projekt traje tri godine (2010-2013) i sufinanciran je u okviru EU Programa FP7 s oko 2,65 milijuna eura.

Institut za međunarodne odnose je hrvatski partner na projektu. Dosadašnja su istraživanja uključila izradu i publiciranje prikaza medijskog okoliša u Hrvatskoj (Popović, H., Bilić P., Jelić T. i N. Švob-Đokić (2010) 'Background information report: Media policies and regulatory practices in a selected set of European countries, the EU and the Council of Europe. The case of Croatia’), analizu razvoja medijske politike u Hrvatskoj (Bilić, P.; i N. Švob-Đokić (2012) ‘Croatia: A dynamic evolvement of media policy’, u E. Psychogiopoulou (ur.), Understanding media policies: A European perspective (u tisku)) i nedavno objavljenu studiju slučaja (Švob-Đokić, N., Bilić, P. i Z. Peruško (2011) 'Case study report: Does media policy promote media freedom and independence? The case of Croatia').

Kratki sadržaj izvještaja studije slučaja za Hrvatsku
(Case study report: Does media policy promote media freedom and independence? The case of Croatia, MEDIADEM, December 2011)
 
Društvena uloga i položaj medija u Hrvatskoj znatno su se promijenili u posljednjih dvadesetak godina. Napori uloženi u restrukturiranje medija, u uspostavu medijskih tržišta i donošenje novih propisa i zakona nisu bili koordinirani ili izvedeni u okvirima nekog cjelovitog koncepta medijske politike. Takav se koncept formirao kao posljedica dinamičnih procesa promjene i kao izraz potrebe za organiziranom komunikacijom u tek djelomično restrukturiranoj i prilično kaotičnoj javnoj sferi. Sada se od medijske politike očekuje da potakne daljnja poboljšanja propisa, da se suoči s izazovima koje donose nove tehnologije i novi tipovi medijske potrošnje i da odgovori zahtjevima demokratskog javnog komuniciranja.

Broj sudionika uključenih u oblikovanje hrvatske medijske politike stalno se povećava, što je rezultat širenja medijskog tržišta obilježenog brzom privatizacijom i liberalizacijom, političkim odnosima različitih igrača, reorganizacijama u okviru državne administracije, utjecajem organizacija civilnog društva i sve bržih tehnoloških promjena. Ključna uloga države u formuliranju medijske politike i dalje ostaje neupitna.

Hrvatska medijska politika uključuje opširnu zakonsku regulativu koja se odnosi na raznolikost i pluralizam medijskih sadržaja, na značajke programa od društvenog, kulturnog i političkog interesa, i na standarde objektivnosti i nepristranosti u informiranju. Time se poštuju odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima i standardi Vijeća Europe za područje medija. Podrška manjinskim medijima, programima za manjine i programima od javnog interesa uključena je u medijsku politiku i podržana iz javnih fondova. U Hrvatskoj ne postoji pravna zaštita prvenstva informiranja i sudovi nikad nisu odlučivali o tome.

Novinarsku profesiju obilježavaju sve niži standardi izvještavanja i proizvodnje sadržaja. Povećane su mogućnosti zapošljavanja, ali su radni uvjeti novinara pogoršani jer tržišna logika potiskuje profesionalnu logiku i etično ponašanje. Poticanje medijske pismenosti i zahtjeva za transparentnošću nisu jasno povezani. Građani su prepušteni samo-osposobljavanju za meritorno odlučivanje o izboru medijskih servisa.

Hrvatska medijska politika podržava zaštitu i unapređenje medijskih sloboda i medijske nezavisnosti, a zakoni i propisi značajno utječu na njezino oblikovanje. Dok se demokratska uloga medija i medijskih sloboda i nezavisnosti kontrolira obzirom na ulogu države i političkih stranaka, utjecaj tržišnih pritisaka na medijsku nezavisnost ostaje nedovoljno transparentan.  

Tekst izvještaja na engleskom jeziku dostupan je na web adresi http://www.mediadem.eliamep.gr/wp-content/uploads/2012/01/Croatia.pdf
 
Izvješaji drugih zemalja dostupni su na web stranici projekta: http://www.mediadem.eliamep.gr/findings/. (IMO)

(D.H.F., 14.02.2012)