obavijest

Potpisan Sporazum o suradnji na izradi programa za HTV 3


vrijeme: 30.03.2012.
mjesto: Zagreb

Sporazum o suradnji u osmišljavanju programa i proizvodnji programskih sadržaja za Treći program Hrvatske televizije (HTV3), potpisan u petak, pridonijet će, suglasni su potpisnici, očuvanju i promicanju hrvatske umjetnosti, kulture i kulturne baštine te jačanju utjecaja javnosti na program HRT-a.

Potporu tomu sporazumu svojim potpisima su i zajamčili predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac te predstavnici 14 hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova, među kojima i akademik Nikša Gligo, izaslanik predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademika Zvonka Kusića, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Ana Lederer.
 
Popovac je podsjetio da je Pismo namjere o suradnji i proizvodnji programskih sadržaja u okviru specijaliziranog televizijskog programskog kanala na državnoj razini radnoga naziva "Treći program HTV-a" - HTV3 potpisan 10. veljače ove godine. Polazište za to pismo bile su zakonske obveze HRT-a vezane uz znanstveni, obrazovni, kulturni i umjetnički program te društvena uloga institucija i udruga koje djeluju na području obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti. Najavio je da će u travnju početi javna rasprava o novom petogodišnjem ugovoru HRT-a s hrvatskom Vladom koji bi trebao ojačati utjecaj javnosti na programe HRT-a.
 
Intendantica zagrebačkoga HNK-a smatra da je riječ o važnom projektu, a za nju je osobito važna odredba iz 5. članka Sporazuma po kojoj su potpisnici suglasni da "pokretanje HTV3 ni na koji način ne smije dovesti do zanemarivanja kuturnih, umjetničkih, znanstvenih i obrazovnih sadržaja na prva dva programa HTV-a".
 
Odredbe toga članka smatra važnim i predsjednik Matice hrvatske koji je negirao kritike da je iza pokretanja HTV3 pojedinačni interes rekavši da se tu radi o nečemu posve drugom - podudarnosti javnoga i pojedinačnog interesa. Zidić je ustvrdio da hrvatska kultura nikada nije bila izolacionistička već je, zadržavajući svoj identitet bila otvorena za suradnju u svijetu, a često je tijekom hrvatske povijesti zamjenjivala nedostatnu politiku u zaštiti i očuvanju nacionalnih interesa.
 
Akademik Gligo istaknuo je pak da će praksa pokazati nije li ovaj današnji događaj "samo papirologija".
 
Predstavnica udruge "Kazališni Epicentar" Vitomira Lončar nada se da će kultura vratiti mjesto u društvu koje je izgubila i u kojemu su zapostavljene udruge civilnoga društva. (Hina)

Opširnije

(D.H.F., 30.03.2012)