Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić pod ravnanjem Ive Lipanovića održat će u utorak, 29. travnja, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koncert pod nazivom 'Čar uskrsnog vremena'.
vrijeme: 29.04.2014.
mjesto: Zagreb; KD Vatroslava Lisinskog
Na koncertu će kao solisti nastupiti Valentina Fijačko, sopran, Domagoj Dorotić, tenor i Giorgio Surian, bas-bariton, a bit će izvedena djela djela nadahnuta sakralnim temama najvećih svjetskih opernih skladatelja: Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija, Richarda Wagnera, Hectora Berlioza i Pietra Mascagnija.
Bilo da su svoj talent stavili u službu sakralne glazbe uglazbljujući tekstove za liturgijsku izvedbu, ili su u moćnim slikama spasenja i prokletstva, božanskog nadahnuća i crkvenih obreda, đavolskog iskušavanja i svetačkog strpljenja vidjeli pokretače radnje u opernim ostvarenjima, ti skladatelji stvorili su jedinstven spoj sakralnog i opernog idioma navodi se u promotivnim materijalima koncerta, ističe se u najavi koncerta.
Mladenačka "Messa a quattro ili Messa di Gloria" Giacoma Puccinija (1858.–1924.) smatra se njegovim ponajboljim neopernim ostvarenjem. Tekst misnog ordinarija mladom je skladatelju ponudio dramatske kvalitete u kojima je mogao utažiti tadašnja stremljenja budućeg opernog majstora. Postupci koje je istraživao daju naslutiti začetke stila koji će odigrati ključnu ulogu u njegovu profiliranju u najvećeg talijanskog opernog skladatelja nakon Giuseppea Verdija, dodaje se.
Iako skeptičnih, pa i ciničnih pogleda na religiju, Puccini je tradiciju i obrede Katoličke crkve dobro poznavao, a još ih je detaljnije proučio za potrebe opere "Tosca", za zaključak prvoga čina upotrijebio je pravi liturgijski napjev "Te Deum" rimske dijeceze s kojim ga je upoznao prijatelj, opat Pietro Panichelli.
I njegov prethodnik Giuseppe Verdi (1813.-1901.) zazirao je od religije, očitovavši se kao antiklerikalac i agnostik, no posezao je u nju za nadahnućem u operi "La forza del destino" (Moć sudbine), zaključivši je prikazom povorke redovnika koji prihvaćaju Leonoru u svoju svetu spilju pjevajući uzvišenu i jednostavnu himnu "La vergine degli angeli". U "Otellu" je glavnom ženskom liku, tragičnoj Desdemoni, podario dirljivu, intimnu molitvu "Ave Maria".
Richard Wagner (1813.-1883.) u velikoj romantičnoj operi "Tannhäuser" prati naslovnog junaka koji, tražeći oprost, odlazi s hodočasnicima u Rim, što, uz temu Elisabethina zaklinjanja, dočarava orkestralni uvod u treći čin. Zbor pak u trećem činu prati odlučujuće trenutke Elisabethino razočaranje kada među hodočasnicima koji se vraćaju iz Rima ne ugleda voljenoga, te njegovo iskupljenje kroz Elisabethinu smrt.
Posljednja njegova opera "Parsifal", donosi zanosnu i mističnu glazbu "Čar Velikog petka" koja prati junakov prolazak kraljevstvom Svetog Grala.
Samo desetljeće stariji od Verdija i Wagnera, Hector Berlioz (1803.–1869.) u svojoj dramatskoj legendi "Faustovo prokletstvo", Uskrsnim zborom naslovnog junaka odvraća od samoubojstva podsjećajući ga na mladost i vjeru. Uskrsni zborovi važan su dio i jednočinke "Cavalleria rusticana" Pietra Mascagnija (1863.–1945.). Većina radnje te opere, smještene na Uskrs 1880. odvija se za vrijeme Ukrsne mise u seoskoj crkvi na Siciliji. (Hina)
