najave

O S A: Open Source Art / MSU


vrijeme: 01.12.2012. 17,00
mjesto: Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17
organizator: Artenativa / MSU

U Muzeju suvremene umjetnosti, u subotu, 1. prosinca, u 17 sati, održava se OSA 2012: Open Source Art. Program uključuje artist talk, okrugli stol i radionicu a sudjeluju Željko Blaće, Sandro Đukić, Darko Fritz, Mihael Giba, Deborah Hustić, Ana Hušman, Kruno Jošt, Maja Kalogera, Ivan Marušić Klif.

OSA se provodi kroz prezentaciju suvremene novomedijske umjetnosti koja se koristi alatima baziranim na idejama slobodne kulturne razmijene, a bavi se upotrebom novih komunikacijskih i tehnoloških medija na području umjetnosti koja se bavi, producira ili publicira radove pomoću open source alata i programa.

Program OSA 2012 / MSU

Subota, 1. prosinca, 17 sati
Artist Talk
Željko Blaće, Sandro Đukić, Darko Fritz, Mihael Giba, Deborah Hustić, Ana Hušman, Kruno Jošt, Maja Kalogera, Ivan Marušić Klif.
Pozvani umjetnici će prezentacijom svojih radova predstaviti razne aspekte upotrebe alata otvorenog koda, od korištenja, dijeljenja i nadograđivanja do samog publiciranja.

Okrugli stol
Slobodni softver i umjetnost
Prožimanje socijalnog i kulturnog polja djelovanja u suvremenom kulturnom kontekstu.
Problematika authorship-a, ownership-a i ekonomije.
Moderator: Deborah Hustić

19 sati
Radionica
Upoznavanje sa Open Source alatima i programima.

Open Source kao društveni model
'Open Source' je jedna od pravih revolucija u organizaciji rada, proizlazi iz, budimo iskreni: 'hakerske kulture'. Koncept dijeljenja izvornog koda, kako bi ga se poboljšalo kolektivno, a zatim (kolektivno i pojedinačno) profitiralo od dodane vrijednosti koju implicitno generira, preraslo je u kulturni životni stil. Konceptualno 'Otvoreni Rad', definiran od talijanskog semiotičara Umberta Eca 1962. je afirmirao nelinearnost, a posebno otvorenost pisanih koncepata (kao 'polja' a ne 'nizova') i tako stvorio bazu za kolektivno i naposljetku kolaborativno  dijeljenje. U sedamdesetima je razvojna strategija softvera donijela više tehnički povezan koncept sve dok nije postao popularan sa razvojem Linux-a u devedesetima.

Također tu je još jedna učinkovito formulirana metafora američkog računalnog programera Erica S. Raymonda u njegovoj 'The Cathedral and the Bazzar', gdje 'Bazzar/Tržnica' predstavlja plodni razvoj softvera čiji je proces potpuno otvoren kroz mreže.

Početkom 2000-ih drugačiji doprinos dolazi kroz knjigu 'Hakerska etika' finskog filozofa Pekka Himmanena. Ta etika analizira kako u hakerskim zajednicama postoji jaka želja da se vještine dijele u zajednici, sa zajedničkim ciljevima i stjecanjem priznanja poklanjanjem plodova rada svima. Ovaj pristup sintetizira ono što Open Source jest i kako se primjenjuje u širokom rasponu društvenih područja, iako je još uvijek u zametku.

Umjetnost (pogotovo novo medijska umjetnost) takav pristup njeguje još od davno, ali došlo je vrijeme kada će on prožeti cijele kreativne produkcijske modele. iz predgovora Alessandra Ludovica

Alessandro Ludovico je medijski kritičar, od 1993. glavni urednik časopisa Neural . Autor je više eseja o digitalnoj kulturi. Alessandro je i jedan od osnivača Nettime community i Mag.Net-a.

Voditelji programa; Božidar Katić, Martina Mezak
Organizatori; Artenativa / Muzej suvremene umjetnosti

(M.K., 29.11.2012)