konferencija, znanstveni skup

Simpozij o europskim praksama u podupiranju kulture


vrijeme: 12.02.2013.
mjesto: Zagreb; Hrvatski novinarski dom, Perkovčeva 2
organizator: Mreža europskih kulturnih instituta / Ministarstvo kulture / POGON

Financiranje kulture u Hrvatskoj gotovo je isključivo ovisno o državnim i gradskim proračunima, što je porazna situacija koju je potrebno promijeniti, a jedan od načina je usvajanje inozemnih dobrih praksi u primjeni alternativnih oblika financiranja kulture, izjavila je  na impoziju 'Potpora umjetnosti: raznolike europske prakse', ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

'Hrvatska nije primjer velikog broja inovativnih praksi kada je riječ o financiranju kulture, za što nema mnogo izgovora', kazala je ministrica Zlatar Violić na početku simpozija kojemu je cilj predstavljanje i upoznavanje s praksama i pristupima u podupiranju umjetnosti koje postoje u Europi, a koje su se pokazale efikasnima u alternativnim načinima financiranja kulture.

'Porazna je situacija u Hrvatskoj u cjelini da se više od 90 posto svih financiranih kulturnih programa financira iz proračunskih sredstava', kazala je ministrica. Porazna je i činjenica da u Hrvatskoj postoje samo dva izvora financiranja: na gradskoj i nacionalnoj razini, budući da u cjelokupnom iznosu županije i manje općine sudjeluju samo s po četiri posto, istaknula je.

No, preduvjet uvođenja inovativnih praksi u financiranje kulture je postojanje zakonskih temelja, a ono što Hrvatsku u ovome trenutku ograničava prije svega je Zakon o ustanovama u kulturi, kazala je. 'Taj zakon gradove i državu obvezuje da u potpunosti financiraju takozvani pogon javnih institucija, na koje je zato usmjereno više od 90 posto njihovih budžeta', napomenula je ministrica.
 
U projekcijama na kojima se trenutno radi razmišlja se o dva puta: jedan je potraživanje privatne inicijative, a druga su mogućnost poticaji poduzetnicima, kazala je. No, u zemlji koja nema tradiciju zaklada i privatnog financiranja temeljenog na postojanju sustavnog paketa poreznih poticaja financiranje iz privatnih izvora teško da bi moglo imati većih efekata, dok drugu inicijativu koči nerazumijevanje financijskog sektora, odnosno, banaka kada je riječ o posebnim kreditnim lancima koji bi bili namijenjeni kulturnoj djelatnosti, ocijenila je Zlatar Violić.
 
Dok u perspektivi od četiri godine očekuje da na državnom proračunu ostanu tri vrste institucija - arhivi, biblioteke i muzeji od nacionalne važnosti, ministrica je napomenula kako se u cjelini mora promijeniti način omjera financiranja, kako bi se uspostavili ravnopravni odnosi sudionika svih onih koji proizvode umjetnosti i kulturu. Dodala je i da je jedan od planova razviti sustav neprofitnog i nekomercijalnog obrazovanja u kulturi koji bi bila dodana vrijednost sadašnjim vrlo oskudnim školskim programima koji se tiču umjetnosti, kazala je ministrica

Simpozij je u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (HND) okupio više od stotinu domaćih i inozemnih sudionika, predstavnika kulturnih institucija i njihovih suradnika, koji će predstaviti svoje institucije i zaklade, raznolike prakse i pristupe u podupiranju umjetnosti, te govoriti o tome na koji su se način te prakse razvijale i kako one danas funkcioniraju na europskoj i nacionalnoj razini.
 
Predsjednik jednog od organizatora Mreže europskih kulturnih instituta EUNIC u Hrvatskoj Georg-Christian Lack istaknuo je da je kulturni i kreativni sektor zaslužan za 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije. 'Opće je prihvaćena činjenica da je riječ o sektoru koji djeluje kao primarni pokretač inovacija i rasta u EU-u, čije je postojanje preduvjet za pametan, održiv i inkluzivan rast modernoga društva', kazao je. 'Stoga tema ovog simpozija, a to je pronaći i usporediti najinovativnije pristupe podupiranju umjetnosti, nikako nije rezervirana samo za umjetnost - pitanje razvoja kulturnog i umjetničkog sektora temelj je dobrobiti svakoga društva i ima snažan utjecaj na sve njegove dionike', poručio je.
 
U nastavku simpozija razgovaralo se o temama kao što su pitanje što doista pomaže umjetnosti i umjetnicima - koji programi i projekti doista podupiru umjetničko-kreativno stvaralaštvo. Među ostalim govorilo se o aktualnim trendovima austrijske, talijanske i njemačke kulturne politike, a ulaganja u kulturu u svojim zemljama predstavili su Michael Wimmer iz Austrije, Cristina Marchi iz Francuske, Monique Veaute iz Italije, Dea Vidović iz Hrvatske i drugi.
 
Simpozij su organizirali EUNIC – Mreža europskih kulturnih instituta (British Council, Goethe-Institut Kroatien, Instituto Camoes, Institut Francais, Istituto Italiano di Cultura i Oesterreichisches Kulturforum) u suradnji s Ministarstvom kulture RH i POGONom – Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade.
(Hina)

(M.K., 13.02.2013)