novo izdanje

Cultural Policies in Times of Change



10. konferencija Vijeća Europe koja je okupila ministre kulture, pod nazivom Kulturne politike u vremenima promjene, održana je 15. i 16. travnja u Bolshoi teatru u Moskvi, Rusija. Rezultati konferencije predstavljeni su u publikaciji koja dostupna za besplatno preuzimanje.

Tijekom pripreme konferencije ministara kultura Opća uprava za demokraciju Vijeća Europe pozvala je 49 ministara kulture da odgovori na četiri pitanja kojima se istražuje tema kulturnih politika u vremenima promjene. Primljena su 23 online odgovora o kojima se raspravljalo na Konferenciji, na kojoj su sudjelovale sljedeće zemlje: Armenija, Austrija, Belgija (flamanska i francuska zajednica), Bugarska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Francuska, Grčka, Mađarska, Latvija, Liechtenstein, Litva, Crna Gora, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

Pitanja:
- 1. Kratko opišite provedene ili planirane politike u vlastitoj zemlji kojima se poboljšava demokracija kroz poticanje pristupačnosti kulture;
- 2. Predstavite jednu ili dvije nove inicijative koje promoviraju pristupačnost kulture, vezano uz društvene izazove (sve starije stanovništvo, nesigurna budućnost mladih, mobilnost i migracije);
- 3. Kako ste praktično iskoristili mogućnosti koje su donijele digitalne tehnologije za poboljšavanje pristupačnosti kulture i participacije u kulturi;
- 4. U trenutačnoj ekonomskoj situaciji, kakvi su modeli financiranja kulture i ulaganja u kulturu pojedine zemlje.

Odgovori na pitanja vezana uz politike demokracije neizbježno rezultiraju općenitim konceptima. Raznolikost, jednakost, inkluzija, kulturna prava, sloboda izražavanja i kreativnosti najčešće se spominju, a rjeđe se pojavljuju izrazi koji se spominju samo jednom ili dva puta (ljudski kapital, tolerancija, imaginacija, procjena vrijednosti, demokratske vještine, zajedničko dobro, zbližavanje ljudi).

Poboljšanja i reforme struktura i mehanizama kulturnog sektora također mogu doprinijeti poboljšanju demokracije, a istraživanje je predstavilo brojne takve poteze. Odgovori spominju proširenje mogućnosti za uključivanje partnera iz civilnog društva, profesionalnih tijela ili pojedinaca u donošenje odluka i implementaciju procesa vezanih za kulturne politike. To je osobito naglašeno u odgovorima koje su poslale Armenija, Hrvatska i Crna Gora.

U Srbiji princip natječaja postao je glavni instrument kulturne politike. Gradovi kulture u Velikoj Britaniji snažno naglašavaju podršku od strane lokalnih zajednica. U skladu s EU godinom aktivnog građanstva, u Slovačkoj se kultura koristi kako bi potaknula uključivanje stanovništva. U Flandriji građani se potiču da se prijave u članstvo vijeća kulturnih organizacija. U Hrvatskoj, djelovanje civilnog društva rezultiralo je važnim promjenama u procesu donošenja odluka, dovodeći do snažnog partnerstva između javnog i civilnog sektora.

Cultural Policies in Times of Change - PDF

(I.P., 09.05.2013)