Projekt BhENEFIT, vrijedan gotovo dva milijuna eura, traje do 2019. godine i sufinanciran je iz Interreg programa Central Europe 2014.-2020. Cilj projekta je donijeti strategiju održivog upravljanja zaštićenim povijesnim područjem središnje Europe, što bi stručnjacima, institucijama, administraciji i lokalnoj vlasti moglo olakšati ubrzavanje procesa donošenja odluka koji je u sadašnjem zakonodavnom okviru i strateškim odrednicama dugotrajan u svih sedam država.
Emanuela Medeghini iz Italije na konferenciji je iznijela sličnosti i razlike u pojedinim zemljama na temelju analize upravljanja povijesnim gradskim cjelinama. U nekim gradovima, primjerice, konzervatori stavljaju naglasak na stilske značajke, u drugima, primjerice u Italiji, naglasak stavljaju na probleme rekonstrukcije starih jezgri, tako da se zadrži povijesni identitet, dok treći, uz prethodna dva pristupa, upravljanju zgradama pristupaju kroz preoblikovanje prema modernom i održivom načinu života modernog čovjeka, primjerice u austrijskim povijesnim gradovima.
Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković istaknuo je da u Hrvatskoj postoji cijeli niz povijesnih cjelina u kojima se živi, no u zadnjih desetak godina mijenja se stav konzervatora o tome da se u održavanju baštine moramo striktno držati onoga što smo naslijedili, bez ikakvih intervencija. "Paradigma se promijenila u tom smjeru da pokušavamo naći rješenja da baština i dalje živi. Moram istaknuti da je zahvaljujući modernim tehnologijama i modernim komponentama koje se primjenjuju kod restauracije i rekonstrukcije zgrada moguće otkriti nove, odnosno starije slojeve, što prije nije bilo moguće", rekao je Trupković.
Istaknuvši da je Hrvatska implementirala sve UNESCO-ove standarde za lokalitete pod zaštitom u smislu projektne dokumentacije, akata, strategije turizma, kulturnih strategija te strategija upravljanja baštinom, Trupković je upozorio na problem modernih zahtjeva života te naveo primjer Dubrovnika. "Mislim da se trenutno malo zna o radu tima koji u Dubrovniku pokušava klimatizaciju prostora riješiti sustavno, tako da se snaga mora iskorištava za hlađenje sustava koji bi hladio interijere cijele povijesne jezgre", rekao je Trupković.
Što se tiče Karlovca, gradonačelnik Damir Mandić rekao je da je gradska vlast u posljednje četiri godine administrativno pripremila sve za oživljavanje stare gradske jezgre Zvijezde, građene u 16. stoljeću.
"Grad ide u izgradnju nove komunalne infrastrukture i građevina, a širi se broj subjekata koje treba uključiti u sadržaje života, kako vratiti život u Zvijezdu", rekao je najavivši rekonstrukciju zgrade "Stare oružane" u budući centar kompetentnosti koju će sredstvima iz fondova Europske unije provesti Tehnička škola, Veleučilište, Karlovačka županija i Grad Karlovac.
Za potrebe Ministarstva kulture projektira se prenamjena bivše tvrtke Kamoda, a Gradska uprava predložit će Gradskom vijeću usvajanje odluke o nižoj komunalnoj naknadi za prostore u Zvijezdi u odnosu na ostale dijelove grada, rekao je Mandić.
Spomenička renta, za koju mnogi tvrde da je kontraproduktivno rješenje, Mandić kaže da je zakonska obveza, da će se i dalje naplaćivati, ali da je činjenica da se prikupljeni iznosi vraćaju u Zvijezdu, te je sada ključno kako da se privatne vlasnike motivira da oni svojim sredstvima, uz potporu iz spomeničke rente, obnove i stave u funkciju svoje neiskorištene ili nedovoljno iskorištene objekte. (Hina)
