najave

Promocija stručno-znanstvene publikacije Muzeologija 54.


vrijeme: 12.04.2018.
mjesto: Zagreb, MDC

Muzejski dokumentacijski centar poziva na promociju Muzeologije 54. koja je posvećena temi razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima koji nam mogu pomoći da bolje upoznamo korisnike i nekorisnike muzeja. Promocija će se održati 12. travnja 2018. u 12 sati u prostorijama MDC-a.

Autorice tekstova istražile su i vrednovale programe hrvatskih muzeja, analizirale muzejske komunikacijske aktivnosti, digitalne marketinške alate koji predstavljaju budućnost muzeja, način rada društvenih mreža i njihovog korištenja kao platforme za razvoj relevantnih sadržaja jer put do razvoja publike vodi preko boljeg (u)poznavaja muzejskih korisnika.

Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.




Sažetak

Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika. 

Opširnije






 

(D.H.F., 10.04.2018)