projekcija

Počinje nova sezona dokumentarnog serijala 'Betonski spavači'


vrijeme: 28.04.2019. 20,40 h

U nedjelju, 28. travnja, na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije od 20,40 sati, kreće druga sezona dokumentarnog serijala 'Betonski spavači' koja gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i prostoru bivše Jugoslavije.
 

Seriju je režirao Saša Ban, scenarij uz njega supotpisuju Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, a seriju je za HRT proizveo Hulahop. Razvoj serije potpomognut je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.

 

Dok je prva sezona prikazivala napuštene hotele na Jadranskoj obali, nova sezona Betonskih spavača podnaslovljena 'Nedovršene modernizacije’ prikazuje primjere vrhunske modernističke arhitekture 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a, iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da revitalizira velike građevine i javno dobro tog vremena.

 

Prva epizoda naslovljena ‘Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada’ bavi se Velesajmom koji je bio važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro - s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem - danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.

 

Druga epizoda, ‘Uređaji emancipacije’ bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove te se širom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri - domovi kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Posjećujemo nekadašnje Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?

 

U trećoj epizodi autori odlaze u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od antičkih vremena do modernizma. Epizoda ‘Split, između plana i kaosa’ bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu izgrađenog 1970-ih godina prema modernističkim principima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepliću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih. Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi se to iščitava na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža.

 

Posljednja epizoda serijala donosi priču iz Skoplja. ‘Grad koji je bio premoderan’ priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primjenjuje metabolističke koncepte izvan Japana. Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana. Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istovremeno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet - no radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život? U epizodi se dotiču i aktualne makedonske političke nomenklature u pothvatu preokretanja povijesti kroz građenje - autentični modernizam zamjenjuje lažni barok koji reprezentira lažno konstruirani nacionalni identitet.

 

Scenaristi Betonskih spavača su Saša Ban, koji je ujedno i redatelj, Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić. Producentice su Miljenka Čogelja i Dana Budisavljević. Snimatelj je Hrvoje Franjić, a montažeri su Vanja Siruček i Nina Velnić, dok je glazbu za serijal skladao Nenad Kovačić. Urednica serijala je Gordana Mrđen, a za HRT ga je proizveo Hulahop d.o.o.

 

Izvor: HAVC

 

(R.P.B., 25.04.2019)