6. Međunarodni festival arheološkog filma

Stoga će publika trodnevno izdanje festivala, umjesto u MHAS-u, moći pratiti online, iz svog doma.
Program započinje otvaranjem u srijedu u 18 sati, isto vrijeme početka je i u četvrtak i petak, a svi se filmovi mogu pratiti u realnom vremenu na adresi: https://www.mhas-split.hr/.
 
Od ukupno 39 pristiglih filmova 15 ih je odabrano za službenu konkurenciju, osim dva hrvatska, tu su filmovi iz Francuske, Italije, Kine, Kanade, Portugala, Srbije, Crne Gore, te jedna koprodukcija Španjolske, Njemačke, Mađarske i Srbije.
 
Lada Laura, direktorica MFAF-a u najavnoj riječi naglašava: „Ovogodišnje 6. izdanje zaokružilo je 10 godina postojanja festivala, a kontinuitet održavanja potvrđuje nastojanja organizatora da ovaj bijenalni događaj postane tradicionalan festival ucrtan na kulturnoj karti grada Splita, ali i mnogo šire. Vrlo je dobro prihvaćen od strane domaće publike, kojoj je prvenstveno i namijenjen, ali je prepoznat i unutar zajednice europskih festivala te je kao takav postao neodvojiv od svog organizatora, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.“
 
Filmovi arheološke tematike i ove se godine bave krajnje zanimljivim temama koje pokrivaju teme od prapovijesti pa do novog doba, a geografski pričaju o arheološkim lokalitetima od sjevera Europe i Mediterana pa do Afrike i Azije. Dokumentarni filmovi koje će publika online moći pratiti „uživo“ prema satnici događanja, ove godine govore o misteriju Neandertalca, moćnoj utvrdi u Arezzu koju je dao izgraditi Cosimo I de Medici, sanaciji umjetnina nakon razornih potresa u Italiji, o nedavno otkrivenom naselju iz mlađeg kamenog doba na ušću Tise u Dunav koje svjedoči da su naši preci bili znatno napredniji nego se donedavno mislili i o arhitektonskoj tradiciji Berbera, svijeta koji danas nestaje.
 
Za hrvatsku povijest i arheologiju zanimljiv je talijanski akcijsko-avanturistički dokumentarac koji donosi priču o legendarnoj Viškoj bitci iz 1866. godine, ali i film o nikad otvorenoj izložbi o jednom od najvažnijih nalazišta željeznog doba, ne samo u Hrvatskoj: “Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti”, rezultatu desetogodišnjeg istraživanja koju je, pred otvorenje,  u zagrebačkom Arheološkom muzeju u ožujku onemogućio potres. Hrvatsku predstavlja i suvremena konzervatorska tema u filmu „Vrijeme nije pomoglo“ koji govori o reljefu „Vrata“ kojeg je 1984. godine izradio Branko Ružić kao sudionik likovne kolonije koju je organizirala Željezara Sisak, a koji je zbog zanemarivanja oštećen.
O raznolikosti tema kojima se bavi arheologija i ovaj festival svjedoče i kinesko-kanadska koprodukcija o tisućljetnoj tradiciji vodeničnog kola na Žutoj rijeci, portugalska priča o zagonetnom arheološkom nalazištu na kojem je otkrivena skupina rijetkih stela i menhira antropomorfnih crta lica, te dokumentarac o lončarima i majstorima keramike koji eksperimentiraju s oživljavanjem i ponovnim oblikovanjem posuda koje porijeklo imaju u brončanom dobu.
 
Čak osam filmova u konkurenciji već u protekloj godini nagrađivano je na međunarodnim festivalima što najbolje svjedoči o kvaliteti festivala.
 
Popratni program čine dva kratka dokumentarna filma o i izložbama MHAS-a: „Splitska vrata – Arheološka baština Brača i Šolte“ i „Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika“.
 
MFAF je jedini festival ove vrste u Hrvatskoj, a prvim izdanjem 2010. Split se pridružio nekolicini gradova koji dugi niz godina održavaju takve festivale u zemljama Europske unije.
 
Ukupno devet filmskih sati kroz tri dana bit će zaključen dodjelom nagrada stručnog ocjenjivačkog suda  kojeg čine Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski kritičar dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik, prof. Diana Nenadić, filmska kritičarka, prof. Ante Rendić-Miočević, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog arheološkog društva, i dr. sc. Lidija Petrić, redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Katedra za turizam i gospodarstvo.
 
Festivalske nagrade, kao i prethodnih godina su replika skulpture Vaska Lipovca Hrvatski kralj, čiji se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, a inspiriran je reljefom iz krunidbene bazlike u Solinu.