8. History Film Festival

U ponedjeljak, 09. rujna u 19 sati u atriju HKD-a na Sušaku bit će otvorena izložba Quarneroli - Hrvati u osvajanju Arktika. Izložba predstavlja uvod u osmo izdanje History Film Festivala, a njome se obilježava 150. obljetnica prve austro-ugarske polarne ekspedicije na kojoj su 50% posade činili mornari s Jadrana, a vođe ekspedicije nadjenuli su im zajedničko ime - Quarneroli.
 
Otvorenje službenog natjecateljskog programa slijedi u utorak, 10. rujna u 20 sati u riječkom Art-kinu gdje će u četiri dana biti prikazano 17 dokumentaraca iz hrvatske i svijeta. Na ovogodišnjem History Film Festivalu, jedan će film imati svoju svjetsku premijeru, dva europsku, a petnaest hrvatsku premijeru.
 
O pobjednicima u devet kategorija odlučivat će međunarodni žiri kojega čine američki filmski i televizijski producent Shawn Rhodes, američki redatelj John Alexander te austrijski redatelj i snimatelj Gernot Stadler, dok će o favoritu publike odlučivati žiri publike sastavljen od petero filmskih zaljubljenika.
 
Od stotinjak pristiglih filmova selektor Boris Ružić izabrao je sedamnaest vrhunskih dokumentarističkih ostvarenja koji će biti prikazani u službenom dijelu programa ovogodišnjeg HFF-a. Festival otvara dugometražni dokumentarni flm o 20-godišnjoj borbi intermedijalnog umjetnika Borisa Bakala i umjetničke organizacije Bacači sjenki da kroz suradnju i sukobe s lokalnom zajednicom obnove višestambenu zgradu u Zagrebu, remek-djelo modernistčke arhitekture, koji tako postaje metafora cijelog hrvatskog i europskog društva, njegovih dinamika, prijepora i zabluda. Nakon službenog otvorenja festivala koje će voditi Jasna Nekić i Nikola Petković, slijedi projekcija sjajnog dokumentarca Paklena naranča - proročanstvo o skandaloznom književnom, a potom i filmskom remek-djelu Paklena naranča. Film pruža ekskluzivan pristup dosad neobjavljenom, a danas gledano proročanskom djelu autora Anthonyja Burgessa o ideji za pisanje Paklene naranče te o izbijanju nasilja unutar modernih društava.
 
U srijedu, 11. rujna program započinje kratkim hrvatskim dokumentarcem Zagrljaj Miroslava Mandića čiju atmosferu izvrsno dočarava sjajna glazbena podloga Darka Rundeka. Potom slijedi priča o koncentracijskom logoru ''Mamula'' u Crnoj Gori i njegovoj, pohlepom vođenoj transformaciji u luksuzno odmaralište. Bogat drugi dan nastavlja se Documericom - fotografskim putovanjem kroz vrijeme u rane 1970-e i doba izražene svijesti o okolišu. Potom ćemo upoznati ''Djevojku iz Soluna'' koja je bila žrtva nacističkih eksperimenata sterilizacije i jedna od rijetkih preživjelih Bloka 10 u Auschwitzu. U 21 sat slijedi optimistična i inspirativna priča o Zmajskom - hrvatskom branitelju koji slučajnim otkrićem svijeta ''zmajeva'' pronalazi svoj lijek za borbu protiv ružnih sjećanja iz ratne prošlosti koja ga proganjaju. Na kraju drugoga dana slijedi priča o uspjehu i odricanju u biografskom dokumentarcu o Patriciji, mladoj, a već sada najboljoj latvijskoj skijašici svih vremena. U četvrtak, 12. rujna nastavlja se bogat filmski program svjetskom premijerom filma Naš kanal te europskom premijerom belgijskog dokumentarca Vulkan. Slijede Žene Afganistana - film o četiri generacije afganistanskih žena koje pričaju vlastite priče, suprotstavljajući se klišejima žrtve i mizoginije koji se tradicionalno primjenjuju na njih. Kroz njihove priče oblikuje se povijest cijele jedne zemlje - ženski glas koji je oduzet prije gotovo pedeset godina. Petak 13. rezerviran je za priču o o borbi koju već 10 godina vodi mlada feministička skupina protiv patrijarhalnog i represivnog poretka. Njihovo ime? Pussy Riot. Njihova meta? Vladimir Putin.
 
Program u Art-kinu završava u petak, 13. rujna kada će se nakon posljednjeg večernjeg filmskog bloka održati dodjela nagrada u deset kategorija. Nakon dodjele nagrada, u 21 sat publika će imati priliku još jednom pogledati film koji je osvojio najprestižniju nagradu HFF-a - Grand Prix.
 
Posebni programi
 
Adaptacija književnih i kazališnih djela za film i TV - Masterclass Branka Schmidta
 
U srijedu, 11. rujna u prostoru Gradske knjižnice Rijeka održat će se predavanje i razgovor s nagrađivanim hrvatskim filmskim redateljem Brankom Schmidtom. Masterclass Branka Schmidta, jednog od najistaknutijih hrvatskih filmskih redatelja i dobitnika Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2024. godine na temu "Adaptacija književnih i kazališnih djela za film i TV" bit će bazirano prije svega na Schmidtovom osobnom iskustvu i radu. S Ivanom Kušanom adaptirao je knjigu "Zagonetni dječak" u sedam epizoda TV serije "Operacija Barbarossa", s Fabijanom Šovagovićem adaptirao je kazališnu dramu "Sokol ga nije volio" u filmski scenarij, a djela Ivana i Josipa Kozarca u TV seriju od 4 nastavka i film "Đuka Begović". S Ognjenom Sviličićem adaptirao je roman Ive Balenovića u scenarij sada već kultnog filma "Metastaze", a samostalno je za film adaptirao Balenovićev roman "Ljudožder Vegetarijanac". Trenutno s Vivien Karlović i Igorom Belešom radi na filmskoj adaptaciji iznimno popularnog Beleševog romana "Listanje kupusa". Schmidt ističe da ne postoji "čarobna formula" za pretakanje kazališnih i književnih djela u filmske scenarije već svako djelo traži originalan, drugačiji pristup. Nekad je taj put do teksta kratak i lagan a nekad dug i mukotrpan. Kao primjere Branko navodi "Metastaze" s preko 200 verzija scenarija ili "Ljudožder Vegetarijanac" sa samo 3 verzije scenarija. Razgovor će moderirati profesor, književnik i esejist, publicist, prevoditelj i urednik Nikola Petković.
 
“Mali” film velikog utjecaja - Masterclass JC Guest
 
Zadnji dan ovogodišnjeg HFF-a započinje masterclassom gostujuće američke producentice, dobitnice Emmyja 2023. za dokumentarni film ''Litlle Satchmo'', JC Guest u prostoru Američkog kutka Središnjeg odjela Gradske knjižnice Rijeka. Masterclass se fokusira na upotrebu ograničenja kao prednosti u nezavisnom filmskom stvaralaštvu, služeći se nedavnim filmskim i televizijskim projektima JC Guest kao studijama slučaja. Teme o kojima će biti riječ uključuju: borbu s izvornim medijima mješovitog formata kao stilski izbor za dokumentarne filmove, ambiciozno snimanje filmova u uvjetima ograničenih proračuna i resursa, rad s neočekivanim problemima na koja se nailazi tijekom produkcije, među ostalim previđenim aspektima produkcije i postprodukcije. Masterclass će se oslanjati na primjere iz Guestinih radova s ​​Johnom Alexanderom i Shawnom Rhodesom, uključujući, ali ne ograničavajući se na This Is Love, dugometražni dokumentarac koji je izvršno producirao Mick Fleetwood (Fleetwood Mac) i Little Satchmo,  dobitnik nagrade Emmy 2023., dugometražni dokumentarac o tajnoj kćeri Louisa Armstronga, koji su prikazani na prethodnim izdanjima History Film Festivala. Teme filmskih pravila i kršenja pravila pojavit će se kao obrazac u ovom izlaganju o tome što je potrebno za snimanje malih filmova s ​​najvećim utjecajem i zašto "veći" filmovi ne znače uvijek i "bolje" filmove.
 
IZLOŽBA
 
QUARNEROLI - Hrvati u osvajanju Arktika
 
Izložba povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije
 
Izložba predstavlja svjetski poznatu austro-ugarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana (čak 50%) i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Payer nadjenuli zajedničko ime - Quarneroli.
 
Odabir posade j jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća - znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika… Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.
 
Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu - jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli.
 
U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući  tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo.
 
Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu kaže: ‘’Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila.’’
 
Julius Payer o hrvatskim mornarima piše: ‘’Njih odlikuju bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama I odlučnost u opasnostima!’’
 
Ekspedicijski brod ‘’Admiral Tegetthoff’’ je već nakon dva mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon dvije godine i tri mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju.
 
Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali ‘’Zemlja Franje Josipa’’. Na tom arhipelagu od tada postoji Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.
 
U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.
 
Inovacija izložbe je u tome što veliča hrvatske mornare i njihov doprinos tom istraživanju.
 
Jedan od mornara, Ante Zaninović, bio je iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bilisu iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.
 
Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak, 09. rujna u 19 sati u atriju HKD-a na Sušaku. Izložba je dio programa 8. izdanja History Film Festivala - međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a nastala je u suradnji Lions Cluba Quarneroli Lovran, HKD-a na Sušaku i Istra filma.