Athenaplus / Pristup mrežama kulturne baštine za Europeanu

MUO tim govorit će o ciljevima projekta, iskustvima s testiranjem alata za korištenje digitaliziranih zapisa, pilot projektima i pozitivnim rezultatima objave AthenaPlus MUO portala:

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, o sudjelovanju MUO u europskim projektima
Vesna Lovrić Plantić, voditeljica projekta AthenaPlus za MUO, o projektu
Dunja Nekić, suradnica na projektu, predstavljanje portala athena.muo.hr te iskustva s korisnicima
Iva Meštrović i Petra Milovac, suradnice na projektu, predstavljanje pilot projekata MOVIO i CityQuest


AthenaPlus je međunarodni projekt čiji je jedan od glavnih ciljeva pristup mrežama kulturne baštine. Projekt se temelji na ranijem projektu Athena (2008.-2011.), u okviru kojega su razvijeni LIDO, sustav za prihvat podataka i alat za mapiranje - MINT, čime se omogućila lakša objava i pretraživanje digitaliziranog kulturnog sadržaja na Europeani, najvećoj europskoj internetskoj kulturnoj platformi.

Važnost projekta AthenaPlus leži u činjenici da će putem Europeane biti dostupne velike količine digitaliziranog kulturnog sadržaja koje će moći pretraživati korisnici diljem svijeta. Kroz projekt će biti prezentirani gotovi svi oblici lijepe i primijenjene umjetnosti. Jedan od osnovnih zadataka je doprinos više od 3,6 milijuna zapisa u razdoblju od 1. ožujka 2013. do 30. kolovoza 2015. godine, s najvećom koncentracijom na sadržaj muzeja, ali isto tako i na sadržaj drugih institucija koje su neposredni ili posredni nositelji kulture, kao što su knjižnice, arhivi, istraživački centri, ministarstva, vladine organizacije, razna poduzeća, a uključen je i privatni sektor. Konzorcij AthenePlus sastoji se od ukupno 40 partnera iz 21 države članice, te dvije države suradnice i jednog međunarodnog promatrača, a u sam projekt uključeno je ili na neki način povezano više stotina europskih institucija. Koordinator je talijanski Istituto Centrale per il Catalogo Unico iz Rima. S obzirom da je predviđeno da svaka država ima Nacionalnu kontaktnu točku (za Republiku Hrvatsku to je dr.sc. Vesna Lovrić Plantić), koja će pružati podršku svakoj uključenoj instituciji, AthenaPlus djeluje od lokalne prema makroregionalnoj razini.
 
Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu sudjeluje u projektu kao jedan od partnera, te je prema Europeani isporučio 40.749 digitaliziranih zapisa koji se odnose na predmete iz fundusa muzeja. Time je već premašen broj od četrdeset tisuća, što predstavlja obvezu MUO do kraja projekta.
 
Jedan od ciljeva projekta je obogaćivanje i unapređivanje pretraživanja i pronalaženja željenog sadržaja Europeane, kao i što bolje prilagođavanje i dogradnja višejezične terminologije, odnosno tezaurusa, na čak 25 jezika, te poboljšanje kvalitete i povećanje kvantitete meta podataka. Ovakav pristup bit će od koristi širokom spektru korisnika u informativne i odgojno-edukativne svrhe, kao što su turisti, škole i sveučilišta, no i svima onima željnima znanja i podizanju i širenju kulturne svijesti.
 
U prilog tome ide i činjenica da se razvijaju alati koji podržavaju virtualne izložbe, različite aplikacije i usluge kako bi kulturna baština diljem Europe bila na dohvat ruke. Muzej za umjetnost i obrt testirao je MOVIO, alat za izradu digitalnih izložbi i CityQuest, aplikaciju za mobilne uređaje koja potiče korisnike na samostalno istraživanje i razgledavanje kulturne baštine.
Projekt će također uvelike koristiti i samim sudionicima s obzirom da će njihov sadržaj biti dostupan korisnicima diljem svijeta, te će se na taj način promovirati, ali i međusobno razmijeniti stručno iskustvo, što će doprinijeti čvršćim međunarodnim institucijskim i kulturnim vezama.
 
To se potvrdilo ubrzo nakon objave portala athena.muo.hr kada se počeo javljati veliki broj korisnika interneta s upitima za uvid u građu Muzeja za umjetnost i obrt - od znanstvenika, muzealaca, studenata,  novinara do „običnih“ građana iz zemlje i inozemstva zainteresiranih za određenu temu ili predmet.
 
Projekti AthenaPlus, kao i nedavno završeni Partage Plus, projekt digitalizacije secesijske baštine, u kojem je MUO također sudjelovao, poticaj su za novo promišljanje posredovanja i dodatnog korištenja kulturne građe koja se čuva u hrvatskim muzejima kako bi se pomoću  dostignuća suvremene tehnologije ostvarila integracija u europski i svjetski kulturni milje.