Predavanje 'Bogdan Radica o Miroslavu Krleži' pripremio je dr. sc. Stipe Kljaić iz Hrvatskog instituta za povijest, a održat će se u četvrtak, 25. siječnja, u 18 sati, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (Marulićev trg 21).
vrijeme: 25.01.2018. 18 h
mjesto: Zagreb; Hrvatski državni arhiv, Marulićev trg 21
Bogdan Radica (1904. – 1993.) i Miroslav Krleža (1893. – 1981.) nesumnjivo pripadaju samom vrhu hrvatske inteligencije 20. stoljeća. Obojica su simboli raskola između dvije paralelne Hrvatske: jedne koja je završila u egzilu i druge koja je nakon Drugoga svjetskog rata ostala djelovati u zemlji. Prvi je bio konzervativni liberal, a drugi marksist i komunist. Gledajući njihova polazišta, utjelovili su dva različita povijesna duha suživljena u suvremenoj Hrvatskoj: južnjački mediteranski i sjevernjački srednjoeuropski.
Radičino pisanje o Miroslavu Krleži može se podijeliti u dvije faze: onu do sloma Hrvatskoga proljeća 1971. godine i onu nakon toga. U ranijoj fazi Radica je o Krležinoj ulozi u događanjima vezanim uz Hrvatsko proljeće, kao i o Deklaraciji o jeziku (1967.) pisao pozitivno, ističući njegovu ulogu u hrvatskome nacionalnom preporodu pod komunističkom diktaturom. U kasnijoj fazi, poslije sloma Hrvatskog proljeća u Karađorđevu, Radica je razočaran novim prilikama u Hrvatskoj promijenio svoj stav o Krleži, prozivajući ga pri tome kulturnim arbitrom Titove diktature.
