U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 5. listopada 2017. godine u 11.30 bit će otvorena izložba Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
vrijeme: 05.10.2017.
mjesto: Zagreb, NSK
Pojavom Huga Conrada von Hötzendorfa na osječkoj kulturnoj i umjetničkoj sceni tridesetih godina 19. stoljeća likovno stvaralaštvo uzdignuto je na višu, kvalitetniju razinu.
O rođenju, djetinjstvu, pa i mladenačkoj dobi Huga Conrada von Hötzendorfa malo je poznatih i pouzdanih podataka. Dvoji se čak i o godini te mjestu njegova rođenja, no može se utvrditi da je prva podučavanja o crtanju stekao od svojega oca. Njegov se život i rad može djelomično pratiti preko sačuvanih radova. Najraniji sačuvani crteži, koji svjedoče o interesima i likovnome senzibilitetu Hötzendorfa, crteži su s putovanja Srijemom nastali u razdoblju od 1828. do 1829. godine. Ono što privlači njegov crtački senzibilitet i što će mu biti nadahnuće tijekom cijeloga stvaralaštva motivi su iz mjesta i okolice kojima putuje, a što je vidljivo i na izloženim crtežima iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Vođenje Gradske crtačke škole u Osijeku preuzima u siječnju 1841. godine i tu dužnost obnaša tijekom svojega života. Uz vođenje škole, 1867. godine otvorio je privatnu crtačku školu. Hugo Conrad von Hötzendorf bio je vrstan pedagog i istaknuti slikar, što je pridonijelo visokoj i stručnoj razini škole kojom su prošli mnogi učenici, među kojima su bili i Adolf Waldinger i Iso Kršnjavi.
Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svojem fondu posjeduje 22 crteža olovkom i deset akvarela, od kojih su 21 crtež i akvareli kupljeni 1920. godine od Ise Kršnjavoga te su prvi radovi upisani u dnevnik Zbirke, a crtež Hrastova šuma kupljen je naknadno. Od deset akvarela, šest ih prikazuje motive krajolika, a ostali figuralne. Crteži iz fonda Zbirke nastali su u razdoblju nakon povratka sa školovanja u Beču te bi po motivima mogli biti razvrstani u dvije skupine. U prvoj su skupini crteži manjih i većih oblika, na kojima se nalazi više manjih skica ljudi, konja te drveća. Posebno zanimanje usmjereno je na prikazivanje anatomije tijela konja.
Drugu skupinu čine crteži s motivima pejsaža. Uglavnom, to su crteži slavonskih predjela, ali i oni koji prikazuju i neke druge dijelove Hrvatske, Slovenije i Austrije kojima je Hötzendorf putovao. Već prije spomenute odlike i kvalitete Hötzendorfova stila, očituju se i ovoj seriji crteža. Uz pomalo mirno, ali sjetno ozračje, Hötzendorf vodi livadama okruženima planinama i brdima na padinama na kojima se nalaze ostatci starih utvrda i gradina. Vodi i starim slavonskim šumama, uz stare drvene kolibe naslonjene na oronula stabla ili pokraj drvenih ograda koje dijele pašnjake, pokazuje izvor neke veće rijeke ili cestu koja se probija dalekim predjelima.
Izložba će se u čitaonici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moći pogledati do 20. listopada 2017. godine. (NSK)
