Putujuća grupna izložba "Neustrašive žene" temelji se na knjigama "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama" (2019.) autorice Tatjane Barat i "Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.
Na izložbi će posjetitelji moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.
PRVA PROFESIONALNA NOVINARKA I SPISATELJICA MARIJA JURIĆ ZAGORKA ROĐENA JE U NEGOVCU KRAJ VRBOVCA
Marija Jurić Zagorka poznata je kao intelektualka i borkinja za građanska i ženska prava. Pisala je u renomiranim zagrebačkim dnevnicima, bila je izvjestiteljica Hrvatskog sabora te dopisnica iz parlamenta u Budimpešti i Beču. Borila se za nacionalna prava, za politički i socijalno potlačene te za afirmaciju žena. Vodila je i uređivala ženske časopise - prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama „Ženski list“ i „Hrvatica“. U svoje vrijeme bila je često neshvaćena, napadana i omalovažavana, no ipak je donosila vlasnicima novina profit i čitanost, a svojim djelima podigla je čitateljsku svijest. Jedna je od prvih modernih hrvatskih žena, prva profesionalna novinarka i možda i prva srednjoeuropska profesionalna novinarka, a objavljivala je ne samo u Hrvatskoj nego i u Mađarskoj i Češkoj. Napredovala od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke koja izvještava o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji. Povjesničar Josip Horvat nazvao ju je „prvom političkom novinarkom u Jugoistočnoj Europi“. Kao spisateljica ostavila je golem opus i sve do danas ostala najčitanija i najpopularnija hrvatska književnica. Pisala je pripovijetke, romane i drame na hrvatskom jeziku kada se smatralo da su njemački i mađarski jezik vredniji. Napisala je i prvi hrvatski kriminalistički roman („Kneginja Petrinjske ulice“ 1910.), pisala je i scenarije za filmove. Nazivaju je „ikonom hrvatske popularne književnosti“.
Iako nije bila iz utjecajne i bogate obitelji niti je postigla formalnu naobrazbu, ipak se sama izborila i ušla u „muški“ javni i intelektualni život i ostavila duboki trag iza sebe. Njezina djela književna kritika u novije vrijeme sve ozbiljnije vrednuje. Po njoj je nazvana i godišnja novinarska nagrada, a o njoj je snimljen i dokumentarno-igrani film. U Zagrebu je 2009. godine uređen i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke.
Portret Marije Jurić Zagorke napravila je ilustratorica Irena Jukić Pranjić.
