Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) ove godine slavi 150 godina osnutka i kontinuiranog rada koji pod različitim nazivima bilježi od 22. kolovoza 1868. godine, kada je osnovano Društvo umjetnosti. U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine organizirat će se prigodni događaji.
"Jubilej kojim HDLU obilježava 150 godina svog djelovanja, izuzetno je važan za cjelokupnu hrvatsku kulturu i umjetnost, jer se upravo kroz prošlost HDLU ponajbolje zrcali povijest naše moderne i suvremene likovne umjetnosti", ističu iz Društva.
U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine organizirat će se prigodni događaji, koje će krajem listopada okruniti promocija monografije "150 godina HDLU. Umjetnost i institucija", urednice Irene Kraševac.
Monografija skupine autora, koju zajedno izdaju HDLU i Institut za povijest umjetnosti, donosi povijest društva u pet razdoblja, a svako razdoblje rasvijetljeno je na temeljima obrade arhivskog gradiva.
Tekstovi sumiraju i kritički sagledavaju objavljene podatke te donose nova saznanja i nove interpretacije događanja na hrvatskoj likovnoj sceni unazad stoljeće i pol kontinuiranog djelovanja Društva.
Monografija je bogato opremljena slikovnim prilozima, preslikama ključnih dokumenata, fotografijama postava izložaba i izložbenih prostora, pozivnicama, plakatima i naslovnicama kataloga koji svjedoče o aktivnostima Društva, među kojima i više od 1500 izložaba od 1868. do 2018.
U prilogu se nalaze popisi članova od osnutka do danas, a autorice tekstova su Tamara Bjažić Klarin, Lidija Butković Mićin, Irena Kraševac, Sandra Križić Roban, Ivana Mance, Ana Šeparović i Petra Šlosel.
"Okruženju usprkos", prigodna problemska izložba
U obljetničkoj godini postavit će se i prigodna problemska izložba "Okruženju usprkos", prema koncepciji Branka Franceschija - od 26. listopada do 9. prosinca u Galerijama Prsten, Bačva i PM Doma HDLU.
Kao polazište izložbe o stoljeće i pol dugoj povijesti HDLU-a i 80. godišnjici Doma HDLU, nametnuo se sraz vrhunske kreativnosti i nepovoljnog društvenog konteksta, a sudbina Društva u mnogočemu može poslužiti kao metafora odnosa društva prema vrhunskom umjetničkom djelu.
Kako je najavljeno, izložba isprepliće tri linije priče o uspjehu usprkos nepovoljnom okruženju, koje će se istovremeno razvijati i prožimati u izložbenom prostoru.
Postav započinje pozicioniranjem 'Povijesti Hrvata' Ivana Meštrovića (1932.) u središte paviljona u simboličkoj gesti reminiscencije na prvu izložbu članova Društva u novootvorenom Domu i afirmaciji autorove ambicije isticanja važnosti hrvatske kulturne i političke samosvojnosti upravo u središtu mikrokozmosa kojeg je sam osmislio.
Premda je tijekom prvog desetljeća tek nominalno postojalo, svoj zamah Društvo je dobilo 1879. godine kada se Iso Kršnjavi nakon studija u Beču i Münchenu vratio u Zagreb u kojem je u vrlo kratkom roku pokrenuo osnivanje najznačajnijih umjetničkih institucija i ustanova.
Društvo umjetnosti poslužilo je kao platforma iz koje će se u vrlo kratkom roku iznjedriti Muzej za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn (1882.), Umjetnički paviljon (1898.), Moderna galerija (1905.) i Privremena viša škola za umjetnost i umjetnički obrt, današnja Akademija likovnih umjetnosti (1907.).
Brojne mijene koje je Društvo prolazilo bile su uzrokovane različitim unutarnjim promjenama i političkim predznacima, ali je uvijek davalo važan i čvrst okvir i potporanj za odvijanje i razvoj likovne umjetnosti u Hrvatskoj.
"Od formativnih godina krajem 19. stoljeća i prvih izložaba u Zagrebu, preko promjena institucionalne umjetničke djelatnosti koju su donosili novi društveni okviri tijekom cijelog 20. stoljeća, od malog Društva umjetnosti razvilo se Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, danas najveće umjetničko udruženje u Hrvatskoj koje broji oko 1.900 članova, profesionalnih likovnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske", ističu iz HDLU-a u povodu obljetnice.
Ususret promociji monografije i otvorenju obljetničke izložbe organizirat će se niz okruglih stolova na temu nekih od ključnih zbivanja iz novije povijesti HDLU, počevši od 24. travnja u Institutu za povijest umjetnosti na temu galerije PM kao mjestu za izlaganje marginalnih i efemernih pojava.
Najavljene teme su još "Umjetnički iskorak u prostor grada. Sekcija Prijedlog Zagrebačkog salona", "Ostvarena misija: povrat Meštrovićeva paviljona u okrilje HDLU", "50 godina Salona mladih", "HDLU u okviru projekta Artnet. Mrežni prikaz 1500 izložba kroz 150 godina djelovanja HDLU".
Okrugle stolove moderirat će povjesničarke umjetnosti uključene u projekt monografije, a sugovornici će biti najvažniji protagonisti pojedinih tematskih cjelina. (Hina)
