Izložba Mirne Savić 'Figure u stvaranju'

Desetak skulptura izrađenih u kamenu drvu masline i glini prate akrilici na platnu te brojni crteži - skice koje virtuoznošću izrade bivaju  samostalna umjetnička djela. Autoricu je predstavio u ime organizatora Udruge zelene i pleve Sesvete, tajnik g. Radoslav Dumančić, a o Mirninom djelu govorila je kustosica izložbe Sanda Stanaćev Bajzek. Otvorenje izložbe upotpunio je nastup tamburaškog kvarteta Glazbene škole Zlatka Grgoševića iz Sesveta.
 
Izložba se može razgledati radnim danom do 25. svibnja, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 19, a utorkom i četvrtkom od 9 do 17 sati.
 
Na razmeđu biblijskog i svjetovnog (filozofskog i znanstvenog) poimanja stvaranja smjestila se  ispovijest vlastite stvaralačke osobnosti Mirne Savić. Čini to, pokazujući odabranu antropomorfnu formu u raskoši njezine geneze - od skice do finalne skulpture. Od trenutka zabilješke ideje u brzopoteznom crtežu u kojem se odabrana forma tek naslućuje, preko koloriranih punijih crteža i modeliranja figure u glinenom reljefu do isklesane forme u podatnom drvu ili izazovnom kamenu Stilski, Mirnino se umjetničko stvaranje bazira na anatomski stiliziranoj formi, zadržane antropomorfne prepoznatljivosti koja trasira prostor sugerirajući beskonačnost varijacija unutar jedne forme kojoj je primarni cilj naglasiti sam stvaralački proces, put od samog odabira materijala do finalne figure. Proces kompatibilan ljudskom životnome putu u kojem naš osobni rast i sazrijevanje čine istinski smisao daleko više nego sam cilj. Jer Mirnine su skulpture i crteži svojevrsni sudbinski transkripti, vizualni zapisi kolektivnog i vlastitog usuda. To je umjetnička forma kojom autorica pokušava odgovoriti na neka antropološka i fenomenološka pitanja. To je potreba da se neminovnošću propadanja suprotstavi vlastitim stavom i kreativnošću. Vlastitom preobrazbom kroz proces umjetničkog stvaranja, reproducirajući samu moć harmoničnog Božjeg stvaralaštva onoliko koliko je osvješćuje u samoj sebi. U još jednoj „figuri u stvaranju“. - iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek