Etnografski muzej priprema s još tri zagrebačka muzeja izložbeni projekt 'Histerija zaborava', koji će podsjetiti na žene koje su unatoč svom doprinosu razvoja muzeja ostajale 'nevidljive', najavljeno je u utorak, 22. listopada, na okruglom stolu uz 105. obljetnicu Etnografskog muzeja.
vrijeme: 22.10.2024. -
mjesto: Zagreb
Na projektu prvi put zajedno sudjeluju četiri velika zagrebačka muzeja, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt, a izložba bi se trebala otvoriti u Arheološkom muzeju 6. ožujka, uoči Dana žena.
Ana Solter, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, rekla je kako ju je na projekt potaknuo podatak da do polovice četrdesetih godina 20. stoljeća u tom muzeju nije bilo zaposlenih žena, iako su studirale arheologiju, no nisu radile u struci.
"Ispalo je da za visokoobrazovane žene ovdje nije bilo mjesta, dok je mladim obrazovanim muškarcima bio odlična odskočna daska za karijeru. Danas imamo jednako zaposlenih muškaraca i žena, no vodeće pozicije u hrvatskim arheološkim muzejima i dalje imaju muškarci", napomenula je.
Po njezinim riječima, u ono doba ako bi se žene i zaposlile, radile bi administrativne poslove, inventarizaciju knjižnice ii fundusa i slično, a kada su željele više znalo bi ih se opisivati ludima, živčanima, histeričnima, nesposobnima za težak muzejski rad. Nekad su bile zaposlene samo zato što se u tom trenutku nije mogao pronaći muškarac.
U Etnografskom muzeju 1919. od četiri zaposlenika bila je samo jedna žena, a danas je ondje zaposleno 30 žena i osam muškaraca. Tada je bio samo jedan kustos, danas ih je 17, od čega jedan muškarac.
Viša kustosica-dokumentaristica iz Etnografskog muzeja Aleksandra Vlatković rekla je kako su žene bile svjesne da su zbog raspoređivanja na određene poslove bile i slabije plaćene, pa su slale molbe za unaprjeđenje, no iako je u muzeju i bilo sluha za to, na višim instancama njihovi su zahtjevi bili odbijani.
"Radile su na zaštiti građe prezentaciji, opsežnim terenskim istraživanjima, nabavljale su predmete na terenima, no rijetko su navođene i isticane. Koliko god da su ostale nevidljive u muzejskom radu njihov se doprinos ipak osjeća i danas", naglasila je.
Aida Brenko, muzejska savjetnica iz Etnografskog muzeja ocijenila je kako je važno pokazati koja je bila njihova stvarna uloga u prva dva desetljeća postojanja muzeja, kada su u nekim momentima bile i jedine djelatnice. "Tretiralo ih se kao pomoćnu snagu, a radile su poslove koji su i tada i danas smatraju kustoskim. Često je bilo i teško povući crtu između njihovog umjetničkog i etnografskog rada", ustvrdila je.
Knjižničarska savjetnica i kustosica Hrvatskog školskog muzeja Štefka Batinić objasnila je da su učiteljice često bile angažirane u muzejskim poslovima, najviše zbog svog obrazovanja, koji je tada uključivao poznavanje ručnog rada koji je kao proces i proizvod bio čitavo vrijeme u domeni poželjnog ženskog odgoja.
"One su ipak i u mnogim drugim sferama otvarale različita kulturna polja jer je učiteljska škola bila najviša škola koje su žene i djevojke tog doba mogle u svom formalnom obrazovanju steći", dodala je.
Andrea Klobučar, muzejska savjetnica iz Muzeja za umjetnost i obrt rekla je kako je taj muzej bio prvi u kojem se službeno zaposlila jedna žena, bila je to Zlata Šufflay 1913. godine, nakon što je kao i mnoge druge muzejske djelatnice tog doba završila Učiteljsku školu sestara milosrdnica, a kasnije je imenovana pomoćnicom za tekstilni rad.
Etnografski muzej, koji je počeo s 20 tisuća predmeta, a danas ih ima 83 430, te od svibnja ima i novu čuvaonicu, priredio je raznoliki program za sve generacije uz proslavu 105. obljetnice.
U utorak se otvara i gostujuća izložba Umjetničkog paviljona, "Svečanost” Tanje Dabo, kojom umjetnica, uz pomoć simbolike kristalnih predmeta kao nasljeđa generacija žena, upozorava na neravnopravan položaj žena u društvu i posveta je nevidljivome ženskom radu.
Izložba je dio velikoga muzejskog projekta Intimni prostori svakodnevice i bit će otvorena do 17. studenoga.
Dio rođendanskog dana je i koncert "Zvuci Mediterana“ Ansambla Tradicijske glazbe Muzičke akademije, te dramsko-lutkarska predstava za djecu "Dnevnik uspomena moje bake” Teatra Puna kuća. (Hina)
