U biblioteci 'Prijatelji', zajedničkoj biblioteci Bookse i Multimedijalnog instituta, objavljena je zbirka pjesama u prozi Marka Pogačara naslova 'Knjiga praznika', za čije je oblikovanje zaslužan Dejan Dragosavac Ruta.
vrijeme: 18.05.2021.
Urednik rukopisa Branislav Oblučar o knjizi piše:
"
Knjiga praznika Marka Pogačara zbirka je vrtoglave, fantazmagorične pjesničke proze u kojoj autor iskušava svjetotvoračke potencijale pjesničkog jezika. Knjiga nas upoznaje s opskurnim svijetom vrištine, njegovim fantastičnim žiteljima i njihovim običajima. Pozornicom defiliraju životinje i utvare: susrećemo ježeve i svrake, Krvavog Kosovela i pijanog kočijaša Chara, visidjedove i poskoke, Noćobdije i Sirotane. Praznici pritom služe kao crvena nit kojom se povezuju fragmenti ovoga košmarnog mozaika, dok su njihova imena i načini proslave žarište ekscentričnosti Pogačarove imaginacije: vriština je svijet u kojem se primjerice slave Morestaj, Dan divljih trešanja, Dan drskih krušaka u DDR-u i pruskim pokrajinama, Četvrtak i Novi dan. Političke implikacije ideje praznika prigušene su, ali sveprisutne; na tipično pogačarovski način postavljeni smo pred dileme: 'Može li jezik postati omča?' i 'Eshil ili egzil: to je pitanje'.
Pogačarov pristup oblikovanju imaginarnog svijeta u Knjizi praznika osebujan je jer on radije poseže za metaforom nego naracijom, umjesto opisa odabire logiku zvučnih atrakcija i jezičnih igara, a likovnim citatima oniričku atmosferu čini još opipljivijom. Opredjeljenje za prozni redak umjesto stiha, standardnog medija autorove poezije, kao da je dalo zamah ulančavanju slika i rezultiralo rizomskim rečenicama čije je glavno obilježje nepredvidljivost – iza svakog zareza vreba iznenađenje. Ova knjiga gustoćom jezika i slobodom mašte zauzima osobito mjesto u autorovom opusu, ali i u kontekstu naše suvremene poezije, napose pjesme u prozi kao vitalnoga žanra čijim mogućnostima Pogačar znalački barata."
Kada je u pitanju ideja i nastanak knjige, riječima Marka Pogačara:
"Neka vrsta zametka Knjige praznika nalazi se u jednoj pjesmi iz Crne pokrajine, u kojoj 'šume praznici bivših država'. Otad me to kopka. Inicijalna ideja bila je sačiniti svojevrstan katalog nekad zaista postojećih, 'rashodovanih' državnih praznika: popis bi, samo u okviru dvadesetog stoljeća na prostoru mog odrastanja, u času nadmašio opseg ovakve knjige. Imao sam i nekoliko sasvim različitih strategija njihovog raspisivanja. U procesu su se 'realni' praznici uglavnom premetnuli u 'imaginarne'. A gotovo posvemašnja apstrakcija te podjele postala je jednim od temelja knjige. Taj je odmetnuti, divlji kalendar zatim za sobom povukao i konture pripadajućeg svijeta, likove/aktante, meandre uokolo toga središnjeg toka. Za ovu, i manje-više svaku drugu pjesničku knjigu, presudno mi je važan njen specifični glas. Jednom kad sam ga našao i povjerovao mu, slijedio sam ga, i činilo mi se da bolje funkcionira u proznom slogu. Trebala mi je rečenica, njezina ulančanost, ritam pluga, ili teretnog vlaka. Ova knjiga iz temelja gradi svoj svijet i nisam htio da naglasak bude na pojedinim ciglama, nego na cjelini zida, koji tu fresku nosi. Klasični stihovi činili su mi se kao prevelika distrakcija, izlog narcisoidnog karaktera pojedinih slika i sintagmi, za kojeg u ovom konceptu nije bilo mjesta."
Knjigu je moguće kupiti u knjižari Vuković i Runjić te u Superknjižari po cijeni od 69 kuna.
Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je trinaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, za koje je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Priredio je antologije Hrvatska mlada lirika 2014. i The edge of a page: young poetry in Croatia (2019.) Samostalne knjige prevedene su mu na desetak, a pojedinačni tekstovi na više od trideset jezika. Tekuće godine stipendist je berlinskog DAAD Künstlerprogramma.
