Kompleks groblja Mirogoj u užem izboru među 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi

U užem izboru programa 7 Most Endangered za 2021. godinu uvršteno je 12 lokaliteta kulturne baštine u Europi:

• Kompleks groblja Mirogoj, Zagreb, HRVATSKA
• Achensee parna zupčasta željeznica, Tirol, AUSTRIJA
• Moderno kazalište, Sofija, BUGARSKA
• Crkva sv. Dionizija Pariškog, Hauts-de-France, FRANCUSKA
• Tvrđava Narikala, Tbilisi, GRUZIJA
• Sustav zelenog pojasa, Köln, NJEMAČKA
• Pet južnih Egejskih otoka, GRČKA
• Vrt Giusti, Verona, ITALIJA
• Palača Ca’ Zenobio, Venecija, ITALIJA
• Samostan Dečani, KOSOVO
• Središnji poštanski ured u Skopju, SJEVERNA MAKEDONIJA
• Kapela i pustinjački samostan San Juan de Socueva, Cantabria, ŠPANJOLSKA

Svaki lokalitet izabran je na temelju istaknutog baštinskog značaja te kulturne vrijednosti, kao i izravne ugroženosti samog lokaliteta. Razina angažmana lokalnih zajednica te posvećenosti javnosti i privatnih dionika spašavanju ovih lokaliteta uzimale su se u obzir kao ključne dodane vrijednosti. Dodatni kriterij za odabir bio je potencijal ovih lokaliteta da postanu nositelji održivog društvenog i gospodarskog razvoja za svoje podneblje i širu regiju. Dvanaest ugroženih lokaliteta kulturne baštine ušli su u uži izbor međunarodnog savjetodavnog odbora čiji su članovi stručnjaci iz područja povijesti, arheologije, arhitekture, konzerviranja, analize projekata i financija. Konačni popis 7 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi za 2021. godinu bit će objavljen u ožujku.
 
Zagrebački multikonfesionalni kompleks groblja Mirogoj djelo je njemačkog arhitekta Hermana Bolléa izgrađeno između 1876. i 1929. godine. Osobitost lokaliteta leži u neoklasicističkoj arhitekturi te sadrži elemente dvaju dominantnih tipova devetnaestostoljetnih groblja: Campo Santo i parkovni tip. Mirogoj je oblikovan kao središnji otvoreni prostor okružen arkadama po uzoru na talijanska i srednjoeuropska groblja te se posebno odlikuje skladnim odnosom paviljona, kupola i arkada. Kompleks je posvećen 1876. godine te su od samih početaka pokopi obavljani prema državnim, a ne vjerskim zakonima. Brojni hrvatski uglednici i povijesne ličnosti ondje su pokopani, što doprinosi emotivnom značaju lokaliteta.
Danas je Mirogoj jedan od najznačajnijih zagrebačkih spomenika koji posjećuju i turisti i sami Zagrepčani, a uvršten je i na Rutu europskih groblja te je član Udruge značajnih europskih groblja.
 
U ožujku 2020. godine grad Zagreb pogodio je potres magnitude 5.5 prema Richterovoj skali te je Mirogoj u njemu znatno stradao. Zidovi su popucali, podovi oštećeni, a mnogi arhitektonski i dekorativni elementi urušeni. Ministarstvo kulture i medija odmah je pristupilo hitnim mjerama obnove, no konstrukcija je dodatno oslabila uslijed sekundarnih katastrofa u proteklim mjesecima, posebice jakih kiša i pandemije bolesti COVID-19 koja je otežala postupak zaštite i procjene štete. Ministarstvo kulture i medija nominiralo je kompleks groblja Mirogoj za program 7 Most Endangered za 2021. godinu.

Vijest u cijelosti pročitajte na mrežnoj stranici Ministarstva kulture i medija:
https://min-kulture.gov.hr/