Ministri kulture, audiovizualnih djelatnosti i medija EU predstavili primjere dobrih praksi s ciljem poboljšanja radnih uvjeta za umjetnike i djelatnike u kulturi

U uvodnim izlaganjima povjerenica Jourová istaknula je da su videoigre važan dio kulturnih i kreativnih industrija, ali i svojevrsna društvena mreža, odnosno jako veliko tržište koje konzumira više od polovice EU stanovništva. Riječ je o brzorastućoj industriji i najpopularnijem mediju 21. stoljeća te ga kao takvog Europska komisija snažno podupire. Upozorila je na nedostatak radne snage u sektoru videoigara te na velike poteškoće sa zadržavanjem talenata. Zaključila je da videoigre promoviraju inovativnost i produktivnost, stoga EK želi surađivati s industrijom u provedbi upravo usvojenih Zaključaka Vijeća o videoigrama.

U okviru rasprave o Poboljšanju radnih uvjeta za umjetnike i djelatnike u kulturi ministri su predstavili primjere dobrih praksi unutar svojih zemalja te informirali države članice o vlastitim politikama i mjerama koje su dostupne onima koji rade u kulturnim i kreativnim sektorima,  posebno uzimajući u obzir mjere poduzete tijekom pandemije bolesti COVID-19. 

Povjerenica Ivanova je podsjetila da je pandemija bolesti COVID-19 bila veliki katalizator za osvještavanje okolnosti u kojima umjetnici i djelatnici u kulturi rade. Zabilježeni su negativni rezultati u mnogim sektorima, posebice u glazbenoj industriji, kao i muzejskoj djelatnosti. Naglasila je kako je  financijska situacija za kulturni i kreativni sektor ostala zabrinjavajuća i nakon pandemije, te podsjetila na postojeće instrumente Europske unije koji umjetnicima i profesionalcima u kulturi omogućuju pristup financiranju.

Ministri su razmijenili mišljenja i stavove o stvaranju i provođenju specifičnog i dosljednog zakonodavnog okvira o radnim uvjetima i minimalnim standardima za umjetnike, uključujući jednak pristup socijalnom osiguranju, zdravstvenom osiguranju, mirovinskim sustavima i zajedničku definiciju umjetnika. U ministarskoj raspravi naglašeno je kako je kultura neizmjerno važna za razvoj europskog identiteta i zajednice, osnovna sastavnica održivog razvoja i alat za jačanje vrijednosti poput raznolikosti, jednakosti i uzajamnog poštovanja te da su kulturni i kreativni sektori gospodarski pokretači koji imaju potencijal za rast.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je niz inicijativa i mjera koje je Ministarstvo kulture i medija poduzelo kako bi poboljšalo radne uvjete za umjetnike i djelatnike u kulturi. Naglasila je da je tijekom pandemije COVID-19 ministarstvo osiguralo izravne potpore umjetnicima i neovisnim profesionalcima te otvorilo programe financiranja digitalne prilagodbe kulturnog i umjetničkog sadržaja, a na početku pandemije uspostavljen je krizni fond za umjetnike. Ministrica je posebno istaknula program Jer svirati se mora 1 i 2 koje je Ministarstvo pokrenulo tijekom pandemije te druge provedene mjere.

„Ova je rasprava vrlo važna i korisna jer promišljamo o novim zakonima i o unaprjeđenju novih propisa, zajedno s ministarstvima financija i drugim poreznim stručnjacima“, naglasila je ministrica te podsjetila kako u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u Hrvatskoj pripremamo važnu investiciju za zelenu i digitalnu prilagodbu kulturnih i kreativnih sektora. „Pitanje umjetne inteligencije, kao i prilagodba autorskih prava vrlo su važna pitanja koja su pred nama“, istaknula je te pozvala ministre da i dalje nastave aktivno razgovarati o procesima i pitanjima koja su pred državama članicama s ciljem podrške umjetnicima i cjelokupnom sektoru u okvirima dinamičnih okolnosti i promjena. Ponovila je da se o kulturi potrebno brinuti i u vremenima kriza, te izrazila uvjerenje da su nam krize s kojima smo se suočavali, otvorile oči pred izazovima koji su dugi niz godina utjecali na profesionalce u kulturi i sada zaslužuju našu punu pažnju i brigu.

Na marginama današnjeg Vijeća ministrica Obuljen Koržinek održala je nekoliko bilateralnih sastanaka sa svojim kolegama ministrima. Na ministarskom sastanku usvojeni su Zaključci Vijeća o jačanju kulturne i kreativne dimenzije europskog sektora videoigara kojima se ističe velik značaj i potencijal sektora videoigara za rast i međusektorske inovacije u okviru digitalne tranzicije koju provodi EU. Dokument se poziva na Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. - 2026. koji uključuje jačanje kulturne i kreativne dimenzije u europskom sektoru videoigara kao jednu od glavnih aktivnosti koju treba provesti. Zaključci također ukazuju na važnost videoigara kao složenog kreativnog djela s jedinstvenom i stvaralačkom vrijednošću i širokim lancem vrijednosti u kojem prava intelektualnog vlasništva i imovina imaju važnu ulogu za povećanje konkurentnosti i inovacija. Zbog toga bi ih trebalo zaštititi kako bi se osiguralo napredovanje talenata, kreativnosti, inovacija i tehnološkog razvoja.

Španjolsko predsjedništvo predstavilo je završno izvješće o primjeni Zaključaka Vijeća o oporavku, otpornosti i održivosti kulturnih i kreativnih sektora (KKS) iz 2021. godine. Podsjećamo, zaključci su istaknuli ozbiljan utjecaj pandemije COVID-19 na KKS, uz poseban naglasak na štetne posljedice u području kulture i kreativnosti. Također, španjolsko predsjedništvo je informiralo države članice o tijeku među-institucijskih pregovora koje vodi vezano uz usvajanje Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost te uredbe ne samo za zaštitu pluralizma medija nego i u kontekstu političkih događanja u brojnim državama Europske unije. Naglasila je da moramo zaštititi demokraciju i neovisnost medija te je podržala španjolsko predsjedništvo u dosadašnjim naporima. Ističući dijalog s predstavnicima novinarskih udruga u Hrvatskoj, uključujući i predsjednicu Europske federacije novinara, ministrica je potvrdila stav da EMFA dolazi u pravi čas i da treba pregovore o tekstu privesti kraju.

Slovenska delegacija predstavila je državama članicama Ljubljanski manifest, posvećen važnosti čitanja knjiga u digitalnom dobu. Manifest također, potiče rasprave o trajnoj relevantnosti čitanja, umjetnosti čitanja u digitalnom dobu, izazovima vezanim uz nedostatak pažnje i utjecaju umjetne inteligencije. Češka delegacija predstavila je kandidaturu Českih Budějovica za Europsku prijestolnicu kulture 2028. godine pod naslovom Stvaranje (trajnog) kulturnog okruženja, a u duhu suradnje i umrežavanja, austrijska i estonska delegacija predstavile su kandidature gradova Bad Ischl - Salzkammergut i Tartu kao Europskih prijestolnica kulture 2024. godine.

Francuska i njemačka delegacija naglasile su kako u vrijeme kada se kulturne prakse radikalno transformiraju digitalnom tehnologijom, razvoj kulturne publike zahtijeva izum inovativnih alata te su predstavile članicama ideju Culture Pass-a kao novog pristupa kulturi. Talijanska delegacija predstavila je Laboratorij za obnovu Ukrajine kao svojevrsno središte za dijalog među partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i međunarodnim financijskim institucijama, arhitektonskim i inženjerskim studijima, kulturnim i kreativnim tvrtkama i kulturnim institucijama. Laboratorij su, uz potporu talijanske vlade,  pokrenule dvije talijanske kulturne zaklade, Milanski triennale i Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rimu (MAXXI), kako bi se pomoglo ponovnoj izgradnji Ukrajine inovativnim i održivim urbanim i arhitektonskim planiranjem.

Naposljetku, belgijska delegacija predstavila je prioritete i program budućeg belgijskog predsjedanja Vijećem Europske unije od siječnja do srpnja 2024. godine. 
 
Galerija fotografija