Mirko Ilić (r. 1956.) dobitnik je nagrade „Andrija Maurović“ za životno djelo - za izniman i trajan doprinos u razvoju i u povijesti hrvatskog stripa za 2020. godinu. Nagradu, od 2009. godine, dodjeljuje „Art 9“ - udruga za popularizaciju hrvatskog stripa.
vrijeme: 15.12.2020.
Odluku da Mirko Ilić, koji od 1986. živi i radi kao dizajner i ilustrator u New Yorku, bude laureat nagrade „Andrija Maurović“ donio je žiri u sastavu: Nedeljko Dragić (predsjednik), Borivoj Dovniković, Veljko Krulčić, Tihomir Mraović i Želimir Kosović.
U obrazloženju nagrade stoji: „Iza Mirka Ilića jedinstvena je strip karijere. Isti se stripom bavio svega četiri-pet godina, u drugoj polovici 70-ih, ali neovisno od te kratkotrajnosti ostavio je neizbrisiv trag u devetoj umjetnosti.
Jer, njegov kvantitativno relativno skromni opus svojom dalekosežnom utjecajnošću i estetskom vrijednošću i danas, četiri i više desetljeća od nastanka, izaziva respekt i iznimno poštovanje od svih dionika stripa.
Kao crtač stripova, neovisno što je većina njih bila kraćih formi, Mirko Ilić je bio likovno moćan i pamtljiv. Kao scenarista kompleksan i izazovan. Ponekad je i mijenjao stil, ali njegova ostvarenja ostaju prepoznatljiva kao „Ilićeva“. Često je eksperimentirao u grafičkom, idejnom i dramaturškom pogledu, ali to ništa nije mijenjalo na percepciju umjetnikovih stripova.
Ostvarenja kao što su npr. „Debil blues“, „Shakti“, „Vodoravno i okomito“, „Na istoj strani“, „Strogo zabranjeno 1, 2 naređujem ja“, „Rođen da bi živio“, „Iz povijesti ljudske gluposti“, „Bajka“ demonstriraju činjenicu da hrvatski strip u to vrijeme nije bio samo na tragu aktualnih tendencija u europskom stripu toga razdoblja, nego je i sam činio njihov vrh.
U domovini Mirko Ilić je kao autor stripova uglavnom bio vezan za omladinsku štampu, ali su isti ti Ilićevi stripovi na Starom kontinentu i u Sjedinjenim Državama bili objavljivani u nekim od tadašnjih najvažnijih strip-revija, kao što su „Metal Hurlant“, „Alter Alter“, „Heavy Metal“, „Il Mago“, „Epic“...
Neke stripove Mirko Ilić je crtao po scenarijima, odnosno idejama svojih prijatelja i kolega, ali i sam je pisao pojedine strip-scenarije. Najviše za Igora Kordeja.
Zajednički album tandema Ilić – Kordej „Del Mismo lado“ objavila je španjolska izdavačka kuća „Toutain“ 1987. godine – u okviru svog bibliotečnog niza „Grandes Autores Europeos“.
Za „testamentarni“ strip Mirka Ilića „Survival“ scenarij je napisao britanski pisac Lesa Lilleya, a ovaj strip će svoju međunarodnu premijeru imati na stranicama američkog „Heavy Metala“.
Osim kao autor, po važnosti nezaobilazan je i angažman Mirka Ilića kao urednika stripa u novopokrenutom omladinskom tjedniku „Polet“ (jesen 1976. godine) - tu će okupiti Kunca, Devlića, Marušića, Mešića, Kordeja, Zimonića i druge - tu će godinu dana kasnije nastati grupa „Novi kvadrat“ koja je samom svojom pojavom, koja je pratila visoka kvaliteta radova, izazvala svojevrsnu „diverziju“ u umjetničkim i drugim krugovima u Hrvatskoj i Jugoslaviji u drugoj polovici 70-ih godina.
„Novi kvadrat“, u kojem je Ilić bio neformalni „spiritus movens“, je svoje radove izlagao u galerijama (Rijeka, Koprivnica, Beograd...), potaknuo je osnivanje sličnih grupa mladih strip-stvaralaca u nizu gradova tadašnje države, te je bitno pridonio recepciji stripa kao nečem što je važan i što je vrijedan oblik umjetničkog izražavanja i stvaralaštva.
Mirko Ilić je među prvim stripašima sa samostalnom izložbom (1977. u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu), a isto je jedan od prvih koji je izlagao u inozemstvu - na tada najvećem europskom festivalu stripa u Lucci 1978. godine.
U drugoj polovici 70-ih godina objavio je i nekoliko tekstova o stripu u zagrebačkoj štampi.
Ogranak Matice hrvatske Bizovac je 2016. objavila album stripova Mirka Ilića „Iz povijesti ljudske gluposti“, u kojem je sabran njegov cjelokupan rad na stripu.
Dodjela nagrade „Andrija Maurović“ za životno djelo Mirku Iliću će se organizirati slijedeće godine u Zagrebu, kada to epidemiološka situacija bude omogućila.
Inače, dosadašnji dobitnici nagrada „Andrija Maurović“ za životno djelo na području hrvatskog stripa su: Mladen Bjažić, Julio Radilović, Borivoj Dovniković, Žarko Beker, Nedeljko Dragić, Oto Reisinger, Rudi Aljinović, Željko Lordanić, Ninoslav Kunc, Vjekoslav Đaniš i Krešimir Zimonić. Ivica Bednjanec je nagradu dobio posthumno. Specijalna priznanja „Andrija Maurović“ otišla su u ruke Fadila Hadžića i Vladimira Pavlinića. (iz priopćenja)
