Međunarodna autorska kreativna konferencija pod sloganom „AI: alat ili autor?“, donosi teme s područja razvoja umjetne inteligencije i njezinog utjecaja na tržište rada kreativnih industrija. Na konferenciji će se razgovarati i o izazovima intelektualnog vlasništva u online okruženju te primjerima uspješnih praksi kreativnog poslovanja, a tijekom dvodnevne konferencije okupit će brojne dionike hrvatske kulturne i kreativne industrije.
vrijeme: 15.11.2023. -
Podsjetivši kako kulturni i kreativni sektor čini više od 3 % hrvatskog BDP-a, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvarajući konferenciju istaknula je kako je važnost kulturnih i kreativnih industrija prepoznata u ključnim strateškim dokumentima Vlade RH, Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te Nacionalnom planu razvoja kulture i medija do 2027. godine, koji je u završnoj fazi izrade. Ponosna sam da smo u našem mandatu Zakon o autorskom pravu smjestili tamo gdje pripada u Ministarstvu kulture i medija, resor koji prepoznaje stvarne potrebe autora“, istaknula je ministrica.
Ministrica je spomenula i dobrobit kojom je Zakon o elektroničkim medijima pridonio zaštiti i potporama hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, jer su njime uvedene obveze nakladnicima televizije da osiguraju najmanje 5 % ukupnog godišnjeg bruto prihoda za djela hrvatskih neovisnih proizvođača. Izrazila je zadovoljstvo što je tim obvezama povećan i udio emitiranja hrvatske glazbe, jer su novim zakonom obvezani i radijski nakladnici da tu glazbu objavljuju u prime-time, a ne da se kvota ispunjava u noćnim satima, kako je bio običaj do tada. „Uz to, uredili smo obvezu i platformama - pružateljima medijskih usluga na zahtjev - da ulažu u hrvatska djela, pa hrvatske filmove i serije sada možete naći i na Netflixu“, istaknula je ministrica te dodala kako su novim zakonom, platforme dužne 2% ukupnog godišnjeg bruto prihoda koja ostvaruju Hrvatskoj, uložiti u proizvodnju ili otkupiti proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača.
Ministrica je podsjetila i na Zakon o audiovizualnim djelatnostima u kojem smo kao jedna od prvih europskih država uvrstili videoigre u audiovizualne djelatnosti, čime smo omogućili da i putem javnih potpora financiramo gejming industriju, pogotovo onaj dio koji stvara kvalitetne, edukativne sadržaje, što je posebno važno jer u stvaranju videoigara sudjeluju i glazbenici, redatelji, vizualni umjetnici i mnogi drugi kreativci. „Uspjeli smo poslije dugih pregovora sklopiti Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH i SAD-a čime smo uklonili značajnu prepreku koja je umanjivala prihode i konkurentnost hrvatskih poduzetnika na svjetskom tržištu, pogotovo u području gejming industrije“, podsjetila je ministrica te se osvrnula na izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji se plaća po sniženoj stopi od 13 % na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača.
Istaknula je i kako se trenutno radi na prijedlogu izmjena Zakona o audiovizualnim djelatnostimakojim bi se uveo inovativni model financijskih poticaja kojim bi se ojačale domaće produkcijske kuće.
Spominjući tek kratko posljedice pandemije COVID-a, ministrica je podsjetila kako je Hrvatska jedna od rijetkih država koje su uspjele održati kulturu otvorenom i kako je Ministarstvo s 428 milijuna kuna (56,8 milijuna eura) odgovorilo na krizu i pokrenulo niz mjera pomoći kojima se obuhvatio cjelokupni lanac od stvaralaštva, proizvodnje, distribucije i participacije. „Time smo održali kontakt autora i publike, a prvi put smo se ozbiljno počeli baviti onim dijelom industrije, glazbe koji se naziva popularnom, a kojom se do tada niti jedan resor nije bavio“, naglasila je ministrica upozorivši da je za Ministarstvo kulture i medija posve svejedno govorimo li o klasičnoj, jazzu ili vrstama zabavne glazbe, već je važno da promičemo nastupe hrvatskih glazbenika i pomažemo privlačiti publiku hrvatskoj glazbi.
Uz ministricu, pozdravnim govorom obratili su se glavni direktor Hrvatskog društva skladatelja stručne službe ZAMP Nenad Marčec, predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo Igor Gliha i ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac.
Na panel diskusiji pod nazivom „AI(umjetna inteligencija): alat ili autor?“ državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl govorio je o umjetnoj inteligenciji u kontekstu autorskih prava, dok je perspektivu strukovnog udruženja hrvatskih glazbenih autora ponudio glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban. Uoči panel diskusije stručnjak za strateško brendiranje i komunikaciju Ante Magzan održao je prezentaciju pod nazivom “Future NOW!”, a o tome kako se propisi o intelektualnom vlasništvu uklapaju u svijet inovativnih AI rješenja, govorila je odvjetnica Tihana Ana Reljić.
Međunarodna autorska kreativna konferencija i ove godine održava se u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja stručne službe ZAMP i Hrvatskog društva za autorsko pravo, a ciljevi konferencije uz predstavljanje stvaralaštva i inovativnih praksi te podizanje svijesti o važnosti autorstva i ekonomskog potencijala kreativnog proizvoda su stručno praćenje pravne prakse vezane za intelektualno vlasništvo nastalo na autorskom pravu i srodnim pravima.
Galerija fotografija
