Povodom obilježavanja 5. godišnjice zagrebačkog potresa magnitude 5.5 prema Richteru, predstavljeni su rezultati povijesne obnove kulturne baštine, a sudjelujući u programu Dana otvorenih vrata i obilazeći obnovljene zgrade kulturne baštine javnost je dobila uvid u zahtjevan i složen proces poslijepotresne obnove.
vrijeme: 24.03.2025. -
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govoreći o potresu, s dubokim su se pijetetom ponajprije prisjetili tragične žrtve Anamarije Carević, neprežaljenog mladog života čije će ime, kao trajnu uspomenu nositi pastoralni centar župe Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici
Napori u obnovi koji su uslijedili nakon snažnog potresa usmjereni su na podizanje razine protupotresne sigurnosti, kako bi se u nekim budućim prirodnim katastrofama spriječile tragedije. Ministar Bačić istaknuo je kako je na poslijepotresnu obnovu privatne i javne imovine utrošeno ukupno 3,53 milijardi eura, europskih i nacionalnih sredstava, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijardi eura. Na području zagrebačkog potresa obnova je u potpunosti završila na 3814 lokacija od kojih se 3401 lokacija odnosi na privatne zgrade i kuće koje uključuju 35.747 stambenih jedinica, a izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća. Govoreći o dinamici obnove, ministar Bačić naglasio je kako se obnovom ne vrši povrata u prijašnje stanje, nego se provodi složeniji postupak po principu „obnoviti bolje“ s ciljem dugoročne zaštite i prevencije budućih katastrofa.
Ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek osvrnula se na obnovu kulturne baštine, istaknuvši da su najveće štete nastale upravo na zaštićenim zgradama, zbog čega je velik dio obnove proveden pod okriljem Ministarstva kulture i medija. Istaknula je kako se na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, odnosno u osam županija, provodi više od 500 projekata obnove, dok se samo u Zagrebu radi o 130 objekata koji su zapravo najvrjedniji i najkompleksniji jer je riječ o povijesnim zgradama. Dodala je kao je Ministarstvo do ožujka 2025. godine putem Fonda solidarnosti EU, Državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završilo obnovu ili hitne mjere na 268 zgrada, a u tijeku su radovi na još 243 zgrade. Dodala je kako su brza i stručna reakcija svih službi u mjesecima nakon potresa omogućile brzu i kvalitetnu obnovu u godinama koje su slijedile. >>>
nastavak teksta
Ministarstvo kulture i medija u povodu 5. godišnjice zagrebačkog potresa, na mrežnim stranicama donosi pregled aktivnosti obnove koje tek naznačuju iznimnu složenost u donošenju odluka i provedbi poslijepotresne obnove... >>> Obnova kulturnih dobara nakon potresa

(Foto: Petar Krajačić Vilović)