MSU u gradu i na cloudu : umjetničke ture posvećene Novim tendencijama, Ivanu Kožariću i umjetnosti u javnom prostoru

Riječ je itinererima posvećenim međunarodnom pokretu Nove tendencije, umjetničkim intervencijama u javnom prostoru i njihovim vezama s knjigama umjetnika, te javnim skulpturama i vizionarskim projektima Ivana Kožarića.

Tri turističke ture nadovezuju se na izložbe iz fundusa MSU-a Zbirka kao glagol i dostupne su na hrvatskom i engleskom jeziku. Bave se vezom manje ili više poznatih gradskih lokacija i suvremene umjetnosti, povezujući povijesnu gradsku jezgru u čijem se središtu Galerija suvremene umjetnosti od kasnih pedesetih godina afirmirala kao jedna od najprogresivnijih umjetničkih institucija u ovom dijelu Europe, s novim gradskim vizurama – preko donjogradskog centra, Tehničkog muzeja i Studentskog centra, Vukovarske ulice sve do Novog Zagreba i Muzeja suvremene umjetnosti.
 
TREBA IĆI! I.K. – hommage Ivanu Kožariću
 
Tura Treba ići! posvećena javnim skulpturama umjetnika Ivana Kožarića te njegovim brojnim idejnim projektima koje je imao za Zagreb podijeljena je na dio koji se odvija centrom grada – od Prizemljenog sunca u Bogovićevoj ulici do Antuna Gustava Matoša na klupi Strossmayerovog šetališta te na novozagrebačku turu kiparovom javnom plastikom s uključenim posjetom Muzeju suvremene umjetnosti gdje se nalazi čuveni Atelier Kožarić.
Nakon prvih održanih tura Treba ići! za koje je iskazan veliki interes javnosti, MSU najavljuje novu novozagrebačku turu u subotu, 25. ožujka s polaskom u 11 sati s platoa Muzeja. Povodom obilježavanja rođendana Ivana Kožarića, tura Treba ići! zagrebačkim centrom održat će se u subotu 10. lipnja 2023. godine. Autori devedesetminutne ture su Radmila Iva Janković, viša kustosica i voditeljica Atelijera Kožarić i kustos i umjetnik Antun Maračić.
 
Art ex Machina – tura posvećena fenomenu Novih tendencija u Zagrebu
 
Pješačka tura Art ex Machina posvećena je Novim tendencijama, najvažnijem umjetničkom pokretu iz druge polovine 20. st. kojem je izvorište i sjedište bilo u Zagrebu. U devedeset minuta ture koja se provodi od Tehničkog muzeja preko nekadašnjeg sveučilišta Moše Pijade do zgrade FER-a doznat će se kako je Zagreb šezdesetih godina postao jedno od ključnih mjesta rane kompjuterske umjetnosti. Kako su izgledala ta prva djela? Bez interneta, cloudova, jesu li se sačuvala i gdje? Na pitanja će odgovoriti tura Art EX Machina koju je osmislila povjesničarka umjetnosti Dorotea Pečarić, a predstavit će, među ostalima, radove umjetnika Miroslava Šuteja, Julija Knifera, Vladimira Bonačića, Ivana Picelja i Vjenceslava Richtera; arhitekata Nevena Šegvića, Vinka Fabrisa, Drage Galića, Božidara Rašice te dizajnera poput Bernarda Bernardija.

Prvo izdanje ture održat će u subotu 6. svibnja povodom izložbe Budućnost koja će se otvoriti 4. travnja u MSU-u te će predstavljajući vodeće hrvatske i međunarodne umjetnike 20. stoljeća propitivati kakve su se ideje i vizije budućnosti razvijale u umjetnosti od 1960-ih do danas. Izložba Budućnost je treći postav u nizu izložbi radova iz zbirki MSU pod zajedničkim nazivom Zbirka kao glagol.
 
Umjetnost u javnom prostoru – tura od Prizemljenog sunca do Mesničke ulice

Javni prostor grada Zagreba bio je plodno tlo za brojne umjetnice, umjetnike i umjetničke skupine 1960-ih i 1970-ih; vodeći se pitanjima kako umjetnost približiti publici, kako se odmetnuti od institucija te kako isprovocirati promjenu organizirali su niz akcija, performansa i intervencija u javnom prostoru Zagreba. Tura Umjetnost u javnom prostoru kroz javnu skulpturu i suvremene umjetničke intervencije u samom središtu Zagreba priča o formativnom razdoblju suvremene umjetnosti i novih, konceptualnih umjetničkih praksi te ocrtava kontinuitet sa suvremenim umjetničkim praksama danas. Devedesetominutnu pješačku turu od Kožarićevog Prizemljenog sunca u Bogovićevoj ulici do Mesničke ulice osmislila je povjesničarka umjetnosti Ivana Meštrov, a obuhvaća radove umjetnika Ivana Kožarića, Tomislava Gotovca, Borisa Demura, Željka Jermana, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Svena Stilinovića, Fedora Vučemilovića, Brace Dimitrijevića i drugih.
Priče o razvoju grada i njegove umjetničke scene obuhvaćene turama popraćene su digitaliziranom građom iz muzejskih zbirki i arhiva, koje će biti dostupne u samim itinererima, na virtualnim izložbama, u velikoj europskoj digitalnoj knjižnici Europeani i portalu e-Kultura. Za vrijeme trogodišnjeg projekta Adrinetbook digitalizirani su arhivi Novih tendencija i Arhiv Picelj, kao i autorske knjige iz fundusa MSU, te autorske knjige Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Mladena Stilinovića, Tomislava Gotovca i Gorana Trbuljaka, kao i dio projekata urbane intervencije Ivana Kožarića. Radi se o ukupno 1200 digitaliziranih jedinica – knjiga, mapa, fotografija i umjetničkih djela. Uz pomoć digitalizirane građe iz arhiva realizirane su dvije izložbe: Dokument jednog eksperimenta Dimitrija Bašičevića Mangelosa i Točke pritiska Tine Gverović i Siniše Ilića te su ostvarene dvije digitalne i jedna tiskana publikacija posvećene Zbirci Richter: Čovjek bez kuće je beskućnik, što je kuća bez stanara Ane Hušman i Točke pritiska Tine Gverović i Siniše Ilića.

Vodstva turama su moguća za grupe do 20 sudionika_ica, a mogu se organizirati i vodstva u posebnim terminima za vrtiće, osnovne i srednje škole te umjetničke škole uz naknadu za sudjelovanje u iznosu od 3 EUR po osobi.

Ulaznice će se moći rezervirati i kupiti putem servisa ulaznice.hr, a raspored tura dostupan je na webu MSU-a na adresi www.msu.hr.