Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu dodijeljene iznimnim postignućima iz Hrvatske

Danas su Europska komisija i organizacija Europa Nostra objavile dobitnike nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra za 2017. godinu, najvišeg europskog priznanja na polju kulturne baštine. Zbog iznimnih postignuća u očuvanju, istraživanju, predanom radu, obrazovanju, usavršavanju i podizanju svijesti nagrađeno je 29 projekata i pojedinaca iz 18 zemalja. Među ovogodišnjim laureatima su i dva izuzetna postignuća iz Hrvatske: u kategoriji zaštite baštine kapela sv. Martina u Starom Brodu, a u kategoriji predanog rada povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder. Neovisno stručno povjerenstvo ocijenilo je 202 prijave iz 39 europskih zemalja i odabralo pobjednike.
 
Ljudi diljem svijeta sada mogu glasovati online za Nagradu javnosti i dati potporu nagrađenom projektu (projektima) iz svoje države ili neke druge europske zemlje. Svi koji se uključe u glasovanje imaju priliku osvojiti putovanje u Finsku za dvije osobe, a bit će i posebni gosti na svečanosti dodjele nagrada koja će se održati 15. svibnja u finskom gradu Turkuu. Tijekom svečanosti dodjele nagrada bit će objavljeno sedam dobitnika Velike nagrade (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, a bit će objavljen i dobitnik Nagrade javnosti.
 
Iskreno čestitam svim laureatima. Njihova postignuća još nam jednom svjedoče koliko su brojni Europljani predani očuvanju i zaštiti kulturne baštine. Njihovi projekti naglašavaju važnost uloge kulturne baštine u našim životima i našem društvu. Pogotovo danas, kad je Europa suočena s mnogim velikim društvenim izazovima, kultura je od iznimne važnosti za podizanje svijesti o zajedničkoj prošlosti i vrijednostima, kao i za poticanje tolerancije, razumijevanja i socijalne uključenosti. Europska godina kulturne baštine, koja se obilježava 2018. godine, idealna je prilika da se usredotočimo na vrijednosti koje nas povezuju kao Europljane, a to su naša zajednička prošlost, kultura i baština. Programom Kreativna Europa Europska komisija nastavit će podupirati dodjeljivanje ove nagrade i ostalih baštinskih projekata, izjavio je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.
 
Htio bih čestitati svim ovogodišnjim dobitnicima i odati počast svima koji su, zahvaljujući svom hvalevrijednom talentu, strastvenoj predanosti i velikodušnosti omogućili ova iznimna postignuća. Sada su dio izabrane skupine od oko 450 izuzetnih postignuća ovjenčanih nagradom Europa Nostra u posljednjih 15 godina. Svi laureati potvrđuju da je baština ključni čimbenik održivog gospodarskog razvoja, društvene kohezije i povezanije Europe. Čelnici Europske unije trebali bi iskoristiti povijesnu prigodu koju im pruža obilježavanje 2018. godinu kao godine europske kulturne baštine, kako bi prepoznali višestruke dobrobiti baštine i njezinih temeljnih vrijednosti koje ona ima u povezivanju država, zajednica i kultura u Europi i izvan nje, naveo je Plácido Domingo, slavni operni pjevač i predsjednik organizacije Europa Nostra.
 
Dobitnici nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra za 2017. godinu bit će predstavljeni 15. svibnja u crkvi sv. Mihovila u Turkuu na svečanosti koju će voditi povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics i maestro Plácido Domingo. Svečanost dodjele nagrada Europske unije za kulturnu baštinu okupit će oko 1200 uzvanika, uključujući stručnjake za baštinu, volontere i simpatizere iz cijele Europe, kao i visoke predstavnike institucija Europske unije, zemlje domaćina i ostalih država članica.
 
Dobitnici nagrada predstavit će svoja iznimna postignuća tijekom Sajma izvrsnosti, koji će se održati 14. svibnja u dvorani Sigyn Glazbenog zavoda grada Turkua, a sudjelovat će i u mnogim događanjima u sklopu Europskog kongresa baštine (od 11. do 15. svibnja) u Turkuu. Kongres, koji organizira Europa Nostra, bit će poticajna platforma za umrežavanje i raspravu o najnovijim europskim dostignućima na polju baštine, a s posebnim naglaskom na nadolazećoj Europskoj godini kulturne baštine.
 
Prijave za Nagradu za 2018. godinu mogu se predati od 15. svibnja do 1. listopada 2017. godine putem službene web-stranice.
                                                 
 Kapela sv. Martina u Starom Brodu, okolica Siska
 
Kapela sv. Martina u pokupskom selu Stari Brod izniman je primjer tradicijske hrvatske arhitekture i jedna je od četrdesetak očuvanih sakralnih drvenih građevina na tom području, koje se datiraju između 17. i 19. stoljeća.
 
Mala, na tradicionalan način građena kapela dražesnih obilježja vjerojatno je sagrađena u ranom 17. stoljeću, a dogradnje potječu iz 18. stoljeća. Njezin je najljepši dio bogato uređen barokni interijer. Svi zidovi i stropovi prekriveni su s 88 drvenih ploča različitih veličina koje su obrubljene dekorativnim drvenim okvirom. Ploče su oslikane motivima isprepletenih simetričnih traka, cvjetova i listova u živim bojama koje oblikovanjem podsjećaju na lokalni vez. Slične stilske značajke vidljive su i na oltaru posvećenom sv. Martinu.
 
Prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova, koje su izvodili i koordinirali djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, oslikana drvena oplata i struktura građevine bile su u poodmaklom stadiju propadanja. Oštećenja krova uzrokovala su prodiranje vode u unutrašnjost pa su zbog dugotrajne izloženosti vlazi nastala strukturalna oštećenja, a oslikana drvena oplata savijala se i slabjela. Kako bi se potrebni radovi učinkovito proveli, napravljena je detaljna snimka postojećeg stanja. Nakon toga su oslikane ploče drvene oplate i oltar uklonjeni i pažljivo očišćeni, konzervirani i restaurirani. Oštećeni temelji su popravljeni, a postavljen je i novi drveni krov od hrastove šindre. Tijekom izvođenja radova, gdje je bilo moguće, primjenjivale su se tradicionalne tehnike gradnje i obrade materijala.
 
Kapela sv. Martina ima posebno značenje za stanovnike Staroga Broda, što je potvrđeno i prilikom predstavljanja konačnih rezultata radova. Posebno je izdvojena vrijednost kapele i osvještavanje lokalne zajednice kako bi se potaknula njezina sustavna zaštita u budućnosti.
 
Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:
Ovaj uzoran projekt istaknuo je veliku vrijednost tradicionalne hrvatske arhitekture, dijela nacionalne baštine koji je proteklih stoljeća suočen sa zaboravom. Osjetljiva i krhka arhitektura pažljivo je i s puno poštovanja obnovljena, čime je oslikana ornamentika kapele došla do punog izražaja.
 
Potrebno je istaknuti iznimno konzerviranje i restauriranje oslika, kao i način na koji se lokalne obrtnike, vlasnike i zajednicu uključilo u obnovu.
 
Ferdinand Meder, Zagreb
 
Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.
 
Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.
 
Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
 
Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:
Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
 
Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.
 
Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra
 
Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.
 
U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).
 
Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).
 
Ukupno je dodijeljeno 95 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.
 
Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.
 
Europa Nostra
                                             
Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.
Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..
 
Kreativna Europa
 
Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se  omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.