Preskočite na glavni sadržaj

Najavljen multimedijalni projekt 'Slavic Soundwalking'

Slavic Soundwalking je interdisciplinarni projekt koji digitalizacijom spaja književnost i zvučni dizajn. Cilj je promicanje kulturne i jezične raznolikosti, inkluzivnosti te olakšavanje pristupa književnom sadržaju pomoću digitalne tehnologije.
vrijeme: 04.06.2024. - 09.06.2024.
mjesto: Zagreb
url: https://slavicsoundwalking.com/

Medijska konferencija kojom je najavljen multimedijalni projekt Slavic Soundwalking, lansiranje istoimene aplikacije te brojne popratne aktivnosti kao što su Pričigin u gostima, koncert grupe Cry Babies, panel rasprave, književne tribine i kreativne radionice, održana je u srijedu 29. svibnja, u Kulturno informativnom centru, koji je ujedno i nositelj projekta.
Predstavljanju su nazočili Jelena Remetin, voditeljica umjetničke organizacije YELO i autorica aplikacije, Andrea Grgić, zamjenica ravnatelja Kulturno informativnog centra, Patricija Horvat, umjetnička direktorica festivala Pričigin, te Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, uz prevoditeljicu.
 
Kratke priče suvremenih autora
 
"Slavic Soundwalking je interaktivna mobilna aplikacija koja korisnicima nudi jedinstveno iskustvo slušanja kratkih priča na pametnim telefonima dok se šeću gradovima, a cilj je dvogodišnje književne inicijative očuvanje slavenskog jezika, promocija slavenske književnosti te razvoj slušnih vještina korisnika i njihove književne pismenosti", izjavila je autorica projekta i multimedijalna umjetnica Jelena Remetin.
 
Aplikacija sadrži neobjavljene kratke priče suvremenih autora iz Hrvatske, Srbije i Slovenije koje reflektiraju današnje urbano društvo i vrijeme u kojem su nastale. Priče, koje uz glazbenu i zvučnu podlogu izvode profesionalni glumci, aktiviraju se šetnjom korisnika javnim prostorima gradova Zagreba, Beograda i Ljubljane. 
 
Digitalizacija, suradnja, interakcija i inkluzivnost
 
Svih 75 kratkih priča mogu se i pročitati na hrvatskom, srpskom, slovenskom i engleskom jeziku, ali i na znakovnom jeziku, čime se omogućava pristupačnost gluhim i nagluhim korisnicima. Također, priče se mogu čitati i prilagoditi osobama s teškoćama u čitanju. 
 
Iako multimedijalni projekt Slavic Soundwalking fascinira tehničkim performansama - od sjajnog zvuka, glumačkih izvedbi do opcija "mjeri broj koraka i prijavi buku", on nije ostao samo u digitalnom prostoru nego doista povezuje autore, o čemu svjedoči i niz popratnih aktivnosti i književnih događanja. 
 
Pričigin u gostima i bogat književni program
 
Patricija Horvat, umjetnička direktorica festivala Pričigin, najavila je Pričigin u gostima koji će se održati 4. lipnja u zagrebačkom Centru KNAP, na dan aktiviranja aplikacije Slavic Soundwalking, a na kojem će gostovati Ankica Tomić, Ivica Ivanišević, Marinko Koščec, Branko Rosić, Svetozar Cvetković, Adriana Kuči i Zoran Knežević, kao i nastup grupe Cry Babies. 
 
Bogat program nastavlja se i sljedećih dana - istaknula je Aleksandra Orlić, voditeljica medijske konferencije te ujedno jedna od autorica uvrštenih u projekt Slavic Soundwalking - od književnih tribina koje će biti održane na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Centru KNAP i Kući Europe, preko radionica kreativnog pisanja, zvuka i znakovnog jezika do književnih zvučnih šetnji gradom koje pružaju novu perspektivu na suvremenu urbano-književnu scenu.

Ulaz na sva događanja je besplatan, a cjelokupni program nalazi se OVDJE.
 
Više o projektu: www.slavicsoundwalking.eu
 
*Nositelj projekta je Kulturno informativni centar (KIC) iz Zagreba, a okupljeni partneri su umjetnička organizacija YELO iz Zagreba, fondacija Heartefact iz Beograda, Kulturni center Danilo Kiš iz Ljubljane i Hrvatski savez gluhih i nagluhih.
 
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Kreativna Europa, a podržali su ga Ministarstvo kulture i medija RH te Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba. 

Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.