Nacionalni muzej moderne umjetnosti na svojoj mrežnoj stranici predstavlja izložbu "Akademije, akademizmi..."(
https://nmmu.hr/virtualni-muzej/). Izložbu je koncipirala Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke slikarstva 19. stoljeća (do "Hrvatskog salona" 1898.).
Zahvaljujući jednostavnoj navigaciji posjetitelji mogu proučiti dvojezični
online katalog izložbe podijeljen u nekoliko poglavlja:
Kultiviranje stvaralačke slobode,
Minhenska akademija i Umjetničko učilište u Zagrebu,
Prebacivanje težišta samo na umjetnost,
Novi sadržaj pojma,
Kroz hrvatsku povijest umjetnosti; te razgledati katalog djela i reprodukcije.
Online izložba "Akademije, akademizmi ..." prva je u nizu planiranih virtualnih izložbi koje Nacionalni muzej moderne umjetnosti producira u želji da tijekom cjelovite obnove svog sjedišta palače Vranyczany - Dobrinović ostane povezan s publikom. Tijekom ovog razdoblja NMMU kontinuirano razvija izložbeni program u Galeriji Josip Račić, postavom zbirke pod nazivom "Jedan svijet" prisutan je do kraja 2024. u Providurovoj palači u Zadru, a ciklusom izložbi NMMU u gostima povremeno i diljem Hrvatske. Od 2020. svoju zbirku NMMU konstantno predstavlja i na mrežnoj stranici i društvenim mrežama Facebook i Instagram kroz rubriku
Otkrijte u kojoj reproducirana djela prate kustoski tekstovi.
Što je akademizam, što je akademska umjetnost, jesu li to isti pojmovi? Tko su akademski umjetnici? Što se nekad, a što se danas podrazumijeva pod akademskom umjetnošću? U kojoj je mjeri taj pojam moguće redefinirati i/ili rehabilitirati? I u kojoj se mjeri preklapa s pojmom tradicije? Neka su od pitanja kojima se pokušava baviti ova izložba i esej.
Kao i uvijek kada se raspravlja o nekom pojmu, najprije ga treba definirati zbog mogućih nejasnoća u raspravi. Prema definiciji Leksikografskog zavoda akademizam u umjetnosti pretpostavlja korištenje ustaljenih (školskih, tradicionalnih) postupaka, tehničkih vještina bez invencije. Prema povijesnom slijedu značenja koja je dobivao, termin akademizam ponajprije označuje načela i način podučavanja na povijesno-umjetničkim akademijama (rimska Akademija sv. Luke, Akademija u Parizu), a zatim djela i kritičke sudove što su ih prema tim načelima stvarali članovi akademije, profesori i studenti, ili pristaše njihovih metoda... Međutim, kao što se iz kratkog članka Leksikografskog zavoda u nastavku može pročitati, pojam "akademizam /akademsko slikarstvo/akademski umjetnik" nisu bili jednoznačni pojmovi tijekom povijesti umjetničkog stvaralaštva. S jedne strane akademsko je obrazovanje željeno i hvaljeno, ono se iščitava kao potvrda kvalitetnog stvaralaštva (kada se želi pohvaliti i/ili prodati rad određenog umjetnika/umjetnice, često se može čuti fraza on/ona je akademski umjetnik/umjetnica, bez obzira na stilski izraz), s druge strane suprotstavljen je stav koji se buntovno odnosi spram akademskog načina obrazovanja umjetnika. Smatra ga se konzervativnim, regresivnim pa čak i nazadnim pogotovo nakon druge polovice 19. stoljeća. Misli se na djela koja inzistiraju na strogim pravilima i neinventivnim eklektičnim postupcima rada. Pitanje koje se postavlja jest misle li suprotstavljajuće strane na isti pojam. Stoga ćemo ukratko pokušati razmotriti razloge takvih stavova i samog pojma na koji se oni odnose. Spomenimo samo usputno da se svi umjetnici koji se školuju i završavaju likovne akademije smatraju akademskim umjetnicima, ali ih se ne sagledava u okviru, uglavnom nepoželjnog, pojma akademizma kasnog 19. stoljeća, kako se pojam još uvijek uobičajeno koristi, odnosno u smislu kako su ga odredili prvi modernisti. Također je neminovno povezivanje akademizma s pojmom tradicije; donekle nadređenim mu pojmom koji se jednako tako pretežito koristi u kakvu izrazu osude ili je u najboljem slučaju posrijedi neko maglovito odobravanje, pri čemu se podrazumijeva da je djelo koje se odobrava neka ugodna arheološka rekonstrukcija. Ujedno se zaboravlja da tradicija nije petrificirana kategorija i da se njezin tezaurus kontinuirano obogaćuje, a da toga nismo ni svjesni. - iz uvodnog teksta kustosice izložbe Dajane Vlaisavljević
12.4.2024.
