Objavljen je novi broj časopisa "Muzeologija" Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC), koji je, prvi put u sedamdeset godina izlaženja, posvećen istraživanju provenijencije muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata.
vrijeme: 19.03.2025. -
Riječ je o razdoblju u kojemu su muzeji, ističe jedna od autorica objavljenih istraživanja, postali „instrument u provedbi ideološki motivirane politike prema kulturnoj baštini“ i „skladište za predmete zaplijenjene iz privatnih zbirki“.
U većini hrvatskih muzeja sustavno istraživanje provenijencije muzejskih predmeta, posebice onih za koje se sumnja da su oduzeti tijekom i nakon rata, uopće se nije ili se nedostatno provodilo. Zato je krajem 2022. Ministarstvo kulture i medija u suradnji s MDC-om pokrenulo Pilot-projekt utvrđivanja podrijetla muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata.
Njime se nastojalo prikupiti postojeću dokumentaciju i izvore o predmetima koji su pohranjivani ili raspoređeni u muzeje na temelju zakona NDH, a poslije na osnovi odluka Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA-e), koji navode na to da je riječ o nezakonito oduzetoj ili zaplijenjenoj imovini Židova i građana drugih nacionalnosti.
„Svjesni da je nakon Drugoga svjetskog rata imovinu koju je oduzeo ustaški režim preuzela nova vlast, koja je pak oduzimala i prikupljala imovinu drugih skupina i pojedinaca, metodološki je bilo nemoguće izdvojeno istraživati samo židovsku imovinu. Stoga smo odlučili u istraživanje uključiti sve predmete koji su u muzejske funduse ušli od 1939./1941. do 1958. godine”, kažu iz MDC-a.
Proučavanjem arhiva KOMZA-e odabrano je devet muzeja koji se najčešće spominju u vezi s aktivnostima izmještanja i pohrane građe tijekom i nakon rata: Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski povijesni muzej, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Muzej grada Zagreba, Muzej Slavonije te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.
Taj se dio istraživanja oslanjao na istraživanje muzejske dokumentacije, u većini slučajeva otkrivanjem sadržaja KOMZA-ine dokumentacije i drugih srodnih arhivskih fondova.
Iz MDC-a podsjećaju kako su rezultati prve godine istraživanja predstavljeni su na skupu 2024., održanog u suorganizaciji MDC-a i projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama”. Njihov sadržaj objedinjen je u časopisu Muzeologija 61.
Kroz trinaest priloga, uz uvodnik urednica Ljerke Dulibić i Maje Kocijan daje se pregled dosadašnjih istraživanja provenijencije u hrvatskim muzejima (prevedeno i na engleski jezik), a predstavljene su i nedovoljno istražene dokumentacijske zbirke Ministarstva kulture, važan izvor podataka u utvrđivanju podrijetla muzejske građe.
Kako je ustvrdila Maja Kocijan, rezultati istraživanja razlikuju se od muzeja do muzeja i pokazuju da ustanove koje su se istraživanjem provenijencije bavile i prije pokretanja projekta mogu gotovo potpuno razlučiti način ulaska svakog predmeta u zbirke, dok su pojedini muzeji na samom početku bavljenja ovom u nas još uvijek „osjetljivom“ temom,
„Premda su ovaj projekt i njegovi rezultati bili tek prvi korak u poslu kojim se nismo sustavno bavili, njime je postavljen temelj i dane smjernice za uspostavljanje odgovornoga, neprekidnoga i pouzdanoga bavljenja provenijencijom te pružen odgovor na pitanje kako to raditi, ali i zašto je to naša profesionalna i etička obveza”, zaključila je.
Izvor: Hina
