O kulturnoj baštini u 21. stoljeću na UNESCO-ovoj konferenciji u Napulju
Od 27. do 29. studenog 2023. godine više od stotinu predstavnika i stručnjaka država članica UN-a okupili su se u Kraljevskoj palači u Napulju na konferenciji o kulturnoj baštini u 21. stoljeću s ciljem utvrđivanja zajedničke strategije zaštite UNESCO-ove materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Različite perspektive okupljenih svjetskih stručnjaka osigurale su inovativan pristup baštini, temeljen na odnosu između prirode i kulture, materijalnog i nematerijalnog, kao i baštine i kreativnosti.
Domaćin Napuljske konferencije bio je UNESCO u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne suradnje i Ministarstvom kulture Talijanske Republike te uz potporu grada Napulja. Na konferencije je usvojena deklaracija „Spirit of Naples” / „Duh Napulja“ kojom se potiče države članice na prilagodbu klimatskim promjenama, uvođenje politika održivog turizma i osiguravanje dobrobiti za lokalne zajednice i autohtone narode. Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay istaknula je da u 21. stoljeću više nije moguće upravljati lokalitetima kulturne baštine bez razmatranja posljedica za ljude koji žive u njima ili u njihovoj blizini te da u središtu kulturnih politika, više nego ikad, trebaju biti prava i težnje tih ljudi.
Izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek na visokom dijelu konferencije bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Jasen Mesić, a na stručnim panelima konferencije sudjelovao je glavni konzervator Ministarstva kulture i medija Davor Trupković.
Kao prvi veliki događaj nakon konferencije MONDIACULT 2022, koji spaja Konvenciju o svjetskoj baštini i Konvenciju o živoj baštini, Napuljska konferencija u središte je postavila baštinu sa svim njezinim najrazličitijim oblicima, potičući nove i unaprijeđene oblike zaštite kroz aktivno sudjelovanje zajednica. Temeljeći se na postignućima dviju Konvencija, rasprava je bila usredotočena na ključnu ulogu kulture za ljude i društva, kao javnog dobra i puta za izgradnju mira i prosperiteta. U tom smislu sudionici su upozorili na činjenicu da se kultura sve više koristi za sukobe, zbog čega je potrebno uspostaviti usklađeni sustav transnacionalnih mjera, kao i istraga i koordiniranih akcija za rješavanje prijetnji materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini. Te prijetnje uključuju otuđenje i nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, uništavanje ili zlouporabu kulturne baštine, kao i tradicionalnog znanja autohtonih naroda.
Posebnu pozornost sudionici su posvetili razmatranju pozitivnih i negativnih učinaka turizma kao rastuće grane gospodarstva, koji sve češće kroz različite oblike suvremene globalizacije istiskuje lokalnu zajednicu iz povijesnih središta. Stoga je poseban naglasak stavljen na jezičnu raznolikost pojedinih lokalnih zajednica, koje zatiranjem jezika gube i ključni dio svog kulturnog identiteta. Slijedom navedenog, sudionici su predložili da buduće nominacije i upisi, uz službeni jezik budu napisani i na jeziku lokalne zajednice kako bi se podigla svijest o važnosti jezične raznolikosti.
