Knjigu 'Rječnik Radošinovca i okolice' Bože Došena s akcentuiranim leksikom i primjerima iz života, objavio je zadarski ogranak Matice hrvatske.
vrijeme: 07.01.2021.
mjesto: Zadar
Autor u proslovu navodi kako je bilježenje riječi za svoj rječnik obavio u zadnjem desetljeću dvadesetoga i u prvih petnaest godina dvadeset i prvoga stoljeća. "Vjerujem da je u životu, a posebice u životu ratara i pastira Radošinovca jezik bio i ostao ono po čemu se taj i takav pastir i ratar prepoznavao", piše Došen i napominje kako Rječnik svjedoči o opstojnosti Hrvata na ravnokotarskim prostorima.
Naglašava da je u Rječniku nekoliko tisuća riječi koje su protumačene suvremenim hrvatskim riječima te potkrijepljene primjerima iz pučkoga živog govora.
Recenzent knjige Josip Lisac ističe kako su novoštokavski ikavski govori općenito, a i govori tog dijalekta u zadarskom zaleđu, donedavno bili uglavnom nezastupljeni u leksikografskoj literaturi hrvatskoga jezika.
Kako je riječ o najvećem hrvatskom dijalektu uopće to je bio veliki nedostatak, napominje i dodaje kako se u najnovije doba, u vrijeme renesanse hrvatske dijalekatne leksikografije stanje mijenja.
Ocjenjuje kako je upravo zadarska sredina u tom radu dala veliki udio te podsjeća kako su se nedavno pojavili i rječnici Jasenica, Popovića i Bukovice.
Lisac smatra da je u tom poslu velike zasluge stekao Božo Došen, koji je sastavio Rječnik svoga govora Radošinovca i okolice.
Recenzent Ivan Magaš naglašava kako je Došen skupljajući riječ po riječ došao do ozbiljne zbirke riječi, kojom se produbljuju znanja o minulom i suvremenom životu i radu žitelja Radošinovca i okolnih mjesta.
Magaš smatra kako je Došenov leksik vrijedan zbog svoje arhaičnosti pa se u njem ogleda život radošinovačkih "baba" i "didova".
U knjizi "Rječnik Radošinovca i okolice" (221 str.) osim leksika objavljeni su i prilozi o prošlosti Radošinovca, opisan radošinovački govor, obrađeni naglasak, glasovi i oblici tog govora.
Božo Došen je potpredsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru. Autor je više knjiga, među kojima i monografije "Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskoga rata". (Hina)
