Etnografski muzej Zagreb poziva na treće predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom 'Projekt Etnografskog muzeja u Zagrebu: Obnovljena baština za pametan i održiv razvoj u hiperpovezanom svijetu' koje će se održati u četvrtak, 6. travnja, u 18:00 sati., u prostorima Društva arhitekata Zagreba.
vrijeme: 06.04.2017. 18:00
mjesto: Trg bana Josipa Jelačića 3/1, Zagreb
Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova nastavlja se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Zgrada Etnografskog muzeja ugrađena je jednokatnica izgrađena 1902-03. prema projektu Vjekoslava Bastla na zapadnoj strani Lenucijeve potkove na trgu I. i A. Mažuranića. Alegorijske skulpture na pročelju rad su Rudolfa Valdeca, a Oton Iveković autor je oslika kupole nad središnjom dvoranom. Zgrada, podignuta kao izložbeni prostor Trgovačko-obrtničke komore, prenamijenjena je u Etnografski muzej po njegovu osnutku 1919. i jedinstveni je primjer izložbenog prostora secesijske epohe.
Izlaganje će se pozabaviti na koji način obnovom spomeničke baštine i ulaganjem u muzejske sadržaje uz pomoć korištenja EU fondova Etnografski muzej namjerava postati jednom od ključnih atrakcija kulturnog turizma u Zagrebu.
Potreba za projektom i provođenjem svih predviđenih projektnih aktivnosti proizlazi iz provedene analize problema te će se na primjeru pokazati kako se iz uočenih nedostataka planiraju rješenja za poboljšanja. Naime danas kulturni fenomen zahvaća sve šire društvene i profesionalne kategorije ljudi a turistički pokazatelji predviđaju dodatni rast turističkih dolazaka u idućim godinama u Gradu Zagrebu. Kao razlog dolaska u Zagreb turisti često ističu kulturne znamenitosti Grada Zagreba, a prema provedenom istraživanju čak 66,8% turista posjeti područje Donjeg Grada gdje se nalazi i Etnografski muzej. Porazna je činjenica koju ovo istraživanje pokazuje jest da samo 1,1% turista u Gradu Zagrebu ujedno posjeti Etnografski muzej.
Razlozi su brojni a glavni su loše stanje zgrade Etnografskog muzeja, neatraktivan postav te nedovoljno razvijene prateće aktivnosti i ponude. Zgrada nema uređen pristup za invalide, nema odgovarajućeg lifta za prijevoz osoba s ograničenjem kretanja kao niti za transport većih predmeta na više katove. Način prezentacije građe je zastario i nije u skladu suvremenim muzeološkim trendovima, nedostaju interaktivni sadržaji za posjetitelje, izostaju IT tehnologije, nema višejezičnih legendi i audio vodiča niti sadržaja prilagođenih osobama s određenim disfunkcijama. Iako je Muzej središnja ustanova u Hrvatskoj za nematerijalnu baštinu, nema ponuđenih sadržaja koji bi na suvremeni način u interakciji s posjetiteljima prezentirali baštinu upisanu na UNESCO listu a o kojoj skrbi Etnografski muzej. U muzeju nema atraktivno uređene suvenirnice, nema nikakve ugostiteljske ponude (kafića, restorana) i garderobe. Sanitarni čvorovi su neugledni i nedovoljni za posjet grupa, dok se pedagoške radionice odvijaju u improviziranim i skučenim prostorima. Nema dvorane za predavanja i konferencije, prostora igraonice kao niti mjesta za odmor i okrjepu turista.
Projekt obnove i modernizacije Etnografskog muzeja, prijavljen na poziv „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ i to na grupu aktivnosti A - priprema integriranog razvojnog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine - ima za cilj promociju i povećanje vrijednosti kulturne baštine samog spomenika i u široj urbanoj cjelini, a integrirani projekt ostvarit će povećanje obima i vrsta proizvoda i usluga muzeja i partnera te povećanje broja posjetitelja za najmanje 300% dvije godine po završetku projekta.
Planirani projektni rezultati su obnovljena kompletna infrastruktura na zgradi Etnografskog muzeja i uređeni interijeri zajedno s pomoćnom zgradom čuvaonice, riješeno pitanje komunikacije i dostupnosti za osobe s poteškoćama u kretanju te uređenje dvorišta Etnografskog muzeja kroz poveznicu s Hrvatskom gospodarskom komorom i njihovim uređenjem dvorišta i izložbenog prostora. Očekivani rezultati su i uvedene nove tehnologije i oprema u stalnu muzejsku ekspoziciju te prateće prostore namijenjene za aktivnosti i pripremu programa za posjetitelje, uvedeni novi muzejski sadržaji u ponudu muzeja i unaprijeđena promocija muzeja te osmišljene nove marketinške aktivnosti.
Prateći prihvaćene nacionalne i europske strategije za muzejsku djelatnost, nove trendove razvoja muzeja u 21. stoljeću i društvenu odgovornost vezanu uz rad s korisnicima i publikom, Muzej nastoji odgovoriti na nove izazove a posebno one vezane uz gospodarske učinke i povezanost s kulturnim turizmom te ispunjavanje uvjeta dostupnosti građe i dokumentacije što širem krugu građana. Stoga se i u obnovi novoga postava Etnografskog muzeja kao i pratećih prostora na dvije lokaciji za izradu projektne dokumentacije donose uvjeti koje je nužno ispuniti kako bi Muzej mogao postići učinke koji se propisuju u pozivima za sufinanciranje iz EU fondova.
Predavačice:
Goranka Horjan, povjesničarka umjetnosti, istaknuta je hrvatska muzealka s respektabilnom međunarodnom karijerom. Bila je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja u tri mandata (2000-2004; 2006-2010 i 2010-2014) a od srpnja 2015. ravnateljica je Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Blanda Matica je od 2008. bila ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture. Autor je brojnih stručnih projekata (od idejnih studija, idejnih i izvedbenih projekata, realizacija) sve na polju zaštite nepokretnih spomenika.
