Održana svečanost proglašenja novih članova HAZU

Novi redoviti članovi HAZU su: u Razredu za društvene znanosti akademkinja Jasna Čapo, akademkinja Nevenka Čavlek, akademik Robert Matijašić i akademik Igor Mikecin, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Nikola Basarić i akademik Hrvoje Buljan, u Razredu za prirodne znanosti akademik Marijan Herak, u Razredu za književnost akademik Miro Gavran, akademik Dražen Katunarić i akademkinja Helena Sablić Tomić, u Razredu za likovne umjetnosti akademkinja Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Srećko Bradić, akademkinja Olja Jelaska i akademik Krešimir Seletković te u Razredu za tehničke znanosti akademik Stanislav Kurajica, akademik Jurica Sorić i akademik Zvonimir Šipuš.
 
Novi dopisni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
 
Novi članovi suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: u Razredu za društvene znanosti Vladimir Arčabić, Igor Borzić i Lovro Kunčević, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Ivan Halasz, u Razredu za prirodne znanosti Danijel Belušić, Melita Peharda Uljević i Nikica Šprem, u Razredu za medicinske znanosti Alan Ivković, u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot, u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar, u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.
 
Kako je u svom govoru podsjetio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, svečanost proglašenja novih članova Hrvatske akademije tradicionalno se održava u atriju palače HAZU pred Bašćanskom pločom, no palača se trenutno obnavlja zbog šteta nastalih u potresima 2020. pa je ove godine svečanost prvi put održana u Knjižnici HAZU koja je sagrađena prije točno 140 godina kao Kraljevski Lučbeni zavod, tj. Kemijski laboratorij,  po projektu Hermana Bollea, na inicijativu Gustava Janečeka, utemeljitelja moderne hrvatske kemije, kasnije predsjednika Akademije. Prije 15 godina, 2009., u zgradi je nakon rekonstrukcije njene unutrašnjosti otvorena Knjižnica HAZU koja je privremeno sjedište Hrvatske akademije dok traje obnova palače HAZU čiji se završetak planira do sredine 2026. Akademik Neidhardt u svom je govoru podsjetio na djelovanje HAZU od osnutka 1861. do danas i na njeno poslanje najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije.
 
„Akademija je od svog osnutka do danas svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. U poslanju Hrvatske akademije je promicanje jedinstva nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, s ciljem napretka u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, dragocjeni su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima s jednakim marom Akademija nastavlja i danas, suočena s teškim posljedicama potresa. Kompleksna je zadaća ovu kulturnu baštinu primjereno obnovljenu predati na korištenje  budućim naraštajima.  Ono što je naslijeđeno od generacija Akademijinih članova, njena prošlost, treba dolični nastavak u današnjem članstvu, u sadašnjosti, kojom se oslikavaju budući horizonti Akademije. Tradicija Akademije jest da ne zalazi u blizinu politike, jer smatra štetnima prijeporna suprotstavljanja u hrvatskom društvu. Međutim postoji granica kad poslanje Akademije kao svijesti i savjesti hrvatskoga naroda nalaže zaštitu njegove identitetske opstojnosti. Hrvatska akademija javnosti se posljednjih godina obratila s nekoliko važnih izjava kojima je, sukladno svojem poslanju, reagirala na najvažnija pitanja koja se tiču očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Velik odjek u Hrvatskoj i u susjednim zemljama imali su Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju. Na tom tragu svi daljnji mogući scenariji različitih ugroza koji se pripremaju, primjerice crnogorska manipulacija jasenovačkim mitom, dočekat će Akademijine reakcije, kao što je primjerice bilo zajedničko obraćanje s Maticom hrvatskom pod nazivom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na hrvatsku, hrvatski jezik i književnost. Uz to, Akademija se javnosti obratila i Izjavom povodom tobožnjeg međunarodnog priznanja čakavskog jezika i nizom sličnih stavova. Akademija je aktivno sudjelovala i u procesu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, čiji su nacrt, uz ostale, izradila i tri njezina redovita člana. Osim odgovora na agresivni repertoar susjeda, Akademija je objavila stajališta o demografskoj krizi u Hrvatskoj, o seizmičkoj aktivnosti i njezinim implikacijama, o prijetnji sraza turizma i uništavanja hrvatskoga djevičanskog prostora i o osiguranju provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj, a prihvatila je i javnosti predložila i Mjere za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, neodgovornog gospodarenja i drugih antropogenih učinaka na biološku raznolikost Jadranskog mora“, istaknuo je akademik Neidhardt.
 
Spomenuo je i da proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Akademije, pa je u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2023. održano 238 događanja I u 2023. je nastavljena izdavačka djelatnost HAZU  te je objavljena 91 publikacija, a ukupno je od svog osnutka do kraja 2023. Akademija objavila 6901 svezak raznih publikacija.
 
„Jedna od najvažnijih dužnosti redovitih članova Akademije, ali i posebna privilegija, sadržana je u biranju novih članova, nove životnosti  Akademije. U svibnju je izabrano 17 novih redovitih članova, šest dopisnih članova i 15  članova suradnika HAZU, tako da Hrvatska akademija danas ima 136 redovitih članova, 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika. Među 136 akademika 19 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Ukupno Hrvatska akademija ima 327 članova, od toga 57 žena. Spomenimo da HAZU danas ima pet dopisnih članova koji su dobitnici Nobelove nagrade. To su kemičari Jean-Marie Lehn, John Charles Polany i Robert Huber, fizičar Carlo Rubbia i antropolog Svante Pääbo, a u Akademijinom članstvu bilo je i još 15 danas pokojnih akademika, dakle ukupno je 20 članova naše Akademije dobilo Nobelovu nagradu. Treba naglasiti da je broj mjesta u Hrvatskoj akademiji ograničen i da u društvu uvijek postoji više izvrsnih osoba nego što ima mjesta u Akademiji. Bitno je međutim da su izabrani oni koji to zaslužuju, koji su se potvrdili svojim općepoznatim i općepriznatim radom, koji su stvorili djela trajne vrijednosti nacionalnog i međunarodnog značenja. Čestitamo svim izabranim članovima i njihovim obiteljima te njihovim institucijama. Neka budu ponosni što se kao članovi Hrvatske akademije pribrajaju nizu znamenitih osoba i najvećih hrvatskih znanstvenih i umjetničkih velikana naše povijesti. Biti član Hrvatske akademije posebna je čast, privilegija i obaveza, ali i prilika da se aktivno sudjeluje u radu Akademije, njenim razredima, znanstvenim vijećima i odborima.  Kako je u svom govoru u Hrvatskom saboru prigodom osnutka Akademije 29. travnja 1861. rekao biskup Josip Juraj Strossmayer: 'Akademija znanosti ima biti nagrada i lovorvijenac ljudima, koji su se ma u kojoj struci znanosti osobito odlikovali.' A naš prvi predsjednik Franjo Rački je 1884. na otvorenju Akademijine palače rekao: 'U ovom se hramu rukuju znanost i umjetnost.' Upravo zahvaljujući toj sinergiji i komplementarnosti znanosti i umjetnosti Hrvatska akademija opravdava svoje ime i profilirala se kao institucija od najvišeg ugleda i povjerenja, koja radom svojih članova te znanstvenih i umjetničkih jedinica obogaćuje intelektualni i duhovni život Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Želimo novim članovima da postanu aktivni dionici spomenutih plemenitih napora.  Dobrodošli u svoju novu znanstveno-umjetničku obitelj, u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.“, poručio je akademik Neidhardt.
 
U ime izabranih članova zahvalila se akademkinja Helena Sablić Tomić koja je podsjetila na zasluge Josipa Jurja Strossmayera kao inicijatora osnutka Akademije.
 
„Bio mu je cilj omogućiti kontinuirano znanstveno i umjetničko istraživanja hrvatskog baštinskog identiteta uz koji je jedino moguće, što nam je danas posebice jasno, zadržati nacionalni identitet u vrtlogu suvremenih europskih i svjetskih geopolitičkih, prirodnih i kulturološko-jezičnih izazova. Glas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jasan je, argumentiran, kritičan  ozbiljan i odgovoran, takvim ste ga činili vi, uvažene akademkinje i akademici, pa se nadam da ćemo i mi pridonijeti njegovom razumijevanju, ne bi li se izdigao iznad konfuzije koju često susrećemo u današnjim javnim prostorima. A njegova snaga, usuprot šumovima, bila bi našim prilogom sreći građana Lijepe naše“, kazala je akademkinja Sablić Tomić.
 
Nakon ovih izbora Hrvatska akademija dobila je svog najmlađeg redovitog člana, a to je akademik Nikola Basarić, rođen 1975. Dosad je, od 2018., najmlađi redoviti član bio akademik Goran Muić, rođen 1969.       
 
Od članova HAZU u svim kategorijama najmlađi je član suradnik Vladimir Arčabić, rođen 1985.