Online panel 'Tko se boji Josepha Beuysa?'

Moderatorica je kustosica i istraživačica Ivana Meštrov, a razgovor će se voditi na engleskom jeziku. Razgovor se održava preko platforme Zoom te se prenosi uživo na Facebook stranicama Subversive Festivala i Goethe-Institut Kroatien. Organizatori online panela su Subversive Festival i Goethe-institut Kroatien, a riječ je o posljednjem u nizu događanja u sklopu projekta Vizualna konstrukcija političkog: 100 Beuysa.
 
Zoom link: https://us02web.zoom.us/j/87651546613?pwd=YTladXdTdTZreStzblF3bWUvbFhaZz09 

Meeting ID: 876 5154 6613
Passcode: 100
 
Joseph Beuys (1921. – 1986.) jedan je od najutjecajnijih i najkontroverznijih umjetnika 20. stoljeća. Njegov koncept socijalne skulpture otvorio je put društveno angažiranoj umjetnosti koja počiva na vjeri u potencijal umjetnosti za transformaciju društva. Beuys je jedan od prvih umjetnika koji sustavno tematizira ekološka pitanja, a težište njegovih akcija često počiva i na reinterpretaciji pojma demokracije. Neobično je važna uloga Beuysa u širenju pojma umjetnosti na područje društvenih odnosa i ekologije, a njegova ideja socijalne skulpture koliko god bila utopistička i danas je vrlo aktualna, i radikalnije nego ikad zastupljena u radovima mnogih mladih umjetnika i skupina.
 
Beuysovo javno i umjetničko djelovanje često je neodvojivo od karizme autora i mističke simbolike. Njegov rad često se bavi društvenim traumama i procesom zacjeljivanja koje vidi kao razmjenu između umjetnika i društva u kojem „pokazuje svoje rane“ i poprima pomalo mesijansku ulogu. Je li njegovo djelo poziv na revoluciju koncepata i pomirenje s opterećujućom njemačkom prošlosti ili je Beuys kako tvrdi povjesničar umjetnosti Benjamin H. D. Buchloh samo „majstor represije koji je uz pomoć misticizma i šarlatanstva prikrio svoju nacionalsocijalističku mladost“?
 
Mnogi kolege umjetnici, poput Marcela Broodthaersa u slavnom Otvorenom pismu Josephu Beuysu, zamjerali su mu preveliko oslanjanje na podršku bogatih mecena i nevoljkost zamjeranja moćnim kulturnim institucijama kao u slučaju cenzure izložbe Hansa Haackea i izostanka Beuysove osude opresivne politike Guggenheimova muzeja čiji je ravnatelj 1971. zatvorio Haackeovu izložbu koja je otvoreno propitivala način na koji se dotični muzej financira. S druge strane, današnja prezentacija Beuysova rada često nije u skladu sa stavovima koje je zastupao, te je prema nekima iskrivila prirodu njegova rada koja zagovara demokratizaciju umjetnosti, izravnu komunikaciju s ljudima i poticanje na dijalog.
 
Ne može se izbjeći pitanje u kojoj mjeri je Beuys uspio kroz svoju umjetničku praksu postići individualnu i društvenu transformaciju za koju se zalagao. Njegovo kompleksno djelo i njegova kontroverzna recepcija ne ostavljaju mjesta za jednostavni odgovor. Njegova često citirana izjava Svaki je čovjek umjetnik označava uvjerenje u mogućnost utjecaja svakog pojedinca na polje društvenih promjena jer što je društvo ako ne ekstenzija naših ideja i misli - mijenjajući svijest pojedinca i društva na korak smo do stvarne društvene promjene. No umjesto očekivane društvene promjene često dolazi samo do, kako je to pronicljivo zapazila kustosica Iva Rada Janković „inflacije glasova obespravljenih koji ne prodirući van, ostaju odjekivati unutar zidova umjetničkih institucija.“
 
Sveprisutan Beuysov lik podjednako fascinira i iritira – je li ovaj čovjek iznimno raznolike strategije suvremeni ekvivalent šamana koji najavljuje novu, revolucionarnu ulogu umjetnika ili puki šarlatan opterećen vlastitim kultom ličnosti kojim prikriva reakcionarna politička stajališta i nečistu savjest? Podjednako obožavan i osporavan Beuys i dalje polarizira umjetničku scenu čemu svjedoči beskonačna konstrukcija i dekonstrukcija njegova lika i djela. 100 godina nakon njegova rođenja i 30 godina nakon njegove smrti tko se boji Josepha Beuysa?
 
Više o programu u Hrvatskoj: https://www.goethe.de/ins/hr/hr/kul/sup/beu.html
Više o programu koji se priprema u Njemačkoj: www.beuys2021.de
 
Projekt #Beuys100, kojim se obilježava 100. godišnjica rođenja Josepha Beuysa, organizira Goethe-Institut Kroatien u suradnji sa Subversive Festivalom, Dokukinom KIC, Restartom, udrugom Domino i Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb.