Dvije putujuće izložbe o životu i spomenu na mađarskoga kralja sv. Ladislava I. otvorene su u četvrtak u Mađarskom institutu u Zagrebu u nazočnosti mađarskoga predsjednika Janosa Adera, koji se nalazi u službenome posjetu Republici Hrvatskoj, i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, te brojnih uzvanika.
vrijeme: 13.04.2017.
mjesto: Zagreb; Mađarski institut u Zagrebu, Ulica Augusta Cesarca 10
Nazočnima se obratila državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić istaknuvši kako joj je čast biti na svečanosti otvaranja izložaba priređenih u čast 940. obljetnice stupanja sv. Ladislava I. Arpadovića na ugarsko prijestolje i 825. obljetnice njegova proglašenja svetim. Podsjetila je da je sv. Ladislav ostavio iznimno važan trag u povijesti mađarskoga naroda, te dodala kako je utjecao i na hrvatsku političku, crkvenu i kulturnu povijest, a oko 1094. utemeljio je u Zagrebačku biskupiju, suzaštitnik je grada Zagreba te mu je u zagrebačkoj katedrali posvećen oltar gdje je i njegov kip.
"Izložba svjedoči o dugim povijesnim i kulturnim vezama hrvatskoga i mađarskoga naroda, te o njihovoj pripadnosti civilizacijskom krugu kršćanskoga zapada", rekla je Bušić.
Uz napomenu kako je u višestoljetnoj zajedničkoj povijesti bilo uspona i padova, Bušić je ocijenila kako danas dva naroda povezuje bliska suradnja, međusobno razumijevanje, poštovanje i prijateljstvo. Hrvatska i Mađarska, rekla je, dvije su prijateljske i dobrosusjedske zemlje koje nastoje ostvariti što uspješniju bilateralnu suradnju uz brojne druge zajedničke vrijednosti i interese, a naše dvije države partneri su u sklopu Europske unije i saveznice u sklopu NATO-a i dijele težnje da se u ovom dijelu Europe stvori prostor trajnoga mira, stabilnosti i napretka.
Bušić je uvjerena da će hrvatsko-mađarsko prijateljstvo i partnerstvo u godinama koje dolaze biti dodatno učvršćeni što, ustvrdila je, svjedoči i posjet mađarskoga predsjednika Adera Hrvatskoj.
Ladislav I. - srednjoeuropski uzor svoga doba i pionir u stvaranju hrvatsko-mađarskih veza
Izložbe je otvorio mađarski državni tajnik za nacionalnu politiku Árpád Potápi koji je podsjetio da je u povodu 900. obljetnice Ladislavova dolaska na prijestolje i 785. obljetnice njegove kanonizacije "otisnuta" na put Godina sv. Ladislava. Objasnio je kako se time Mađari nisu željeli samo pokloniti jednoj od velikih ličnosti njihove povijesti i premda se, smatra, možda projekcija sadašnjosti u prošlost doima ahistorijskom, uvjeren je kako ipak nije pretjerano reći da je sv. Ladislav bio prvi vladar koji se znao obratiti svim narodima srednje Europe. Najvažnije postaje njegova životnog puta ocrtavaju okvir i prostor u kojem je živio i razmišljao - rođen je u okolici Krakowa, u Zagrebu je osnovao biskupiju, a umro je u slovačkoj Nitri.
Viteškom hrabrošću, mudrim karakterom i strogim, ali pravednim zakonima Ladislav I. bio je srednjoeuropski uzor svoga doba, ustvrdio je Potápi.
Ali, dodao je, kralj Ladislav I. nije samo srednjoeuropski uzor već je bio i pionir u stvaranju hrvatsko-mađarskih veza, te je s njime i preko njega počela suradnja dvaju naroda duga više od osam stoljeća kojoj, istaknuo je, u cijeloj Europi nije bilo premca. Za Ladislavove vladavine i vladavine njegovih nasljednika Zagreb je postao stabilno središte ovoga područja, a hrvatsko kraljevstvo najvažniji saveznik ugarskoga kraljevstva.
"Od tada smo mi - Mađari i Hrvati prešli dug put, kroz zajedničku povijest smo naučili da u zaštiti djela koje nam je ostavio sv. Ladislav možemo računati samo jedni na druge, a proteklih smo stoljeća nebrojeno puta pokazali da se možemo udružiti kada su pod prijetnjom ugroženi temelji naših naroda i vjere", rekao je.
Potápi smatra da je očuvanje ostavštine sv. Ladislava zajednički zadatak Mađara i Hrvata što na poseban način ističu izložbe na kojima su prikazane freske o životnome putu viteza-kralja koje su stigle u Zagreb koji ponosno čuva njegovu baštinu i relikvije.
Izvijestio je da će izložbe obići mađarske zajednice karpatskoga bazena i dijaspore, a panoe koji su prevedeni na hrvatski jezik darovat će se Mađarskom institutu u Zagrebu, a zahvalio ravnatelju toga instituta Dinku Šokčeviću zahvalio je na suradnji u njihovu nastanku. Potápi vjeruje kako će ove dvije izložbe pridonijeti učvršćivanju niti koje povezuju hrvatski i mađarski narod.
Uoči otvorenja izložbe dvoje predsjednika su pred Institutom dočekali prosvjednici koji su mirno prosvjedovali na Europskome trgu protiv mađarskoga predsjednika Adera zato što je, kako su istaknuli, "potpisao drakonske zakone za civilno društvo, poseban zakon za ukidanje sveučilišta CEO pred kojim su danima bili prosvjedi i jer predvodi lošu politiku prema migrantima". (Hina)
