Europska komisija zaprimila je prijedloge od 15 zemalja članica EU-a koje sudjeluju u inicijativi dodjele Oznake europske baštine. U uži izbor za nositelja ove prestižne oznake u 2025. godini uvršten je 21 lokalitet, a nominirana su i dva hrvatska lokaliteta: Grad Zadar u sklopu inicijative Mjesta mira te Osječka barokna Tvrđa.
vrijeme: 18.03.2025. -
Lokaliteti u užem izboru su:
- Štajerska oružarnica, Graz, Austria
- Špilja Scladina, Andenne, Belgium
- Domain and Royal Museum of Mariemont, Mariemont, Belgium
- Prapovijesni urbani centar i rudnik soli Provadia-Solnitsa, Bugarska
- Free speech space projekt, Češka
- Projekt City-People-River, The Pader for Europe, Njemačka
- Deveta kula u Kaunasu, Litva
- Kulturni centar La Nau, Valencija, Španjolska
- Samostan Santa Maria la Real, Aguilar de Campoo, Španjolska
- Industrijsko naslijeđe Varkausa, Finska
- Raši iz Troyesa - Europsko sjećanje, Francuska
- Mjesta mira: Alcáçovas (Portugal), Altrandstädt (Njemačka), Bucharest (Rumunjska), Edirne (Turska), Evoramonte (Portugal), Kaynardzha (Bugarska), Khotyn (Ukrajina), Trenčin (Slovačka), Vasvár (Mađarska), Wermsdorf (Njemačka), Zadar (Hrvatska)
- Barokne gradske utvrde: Osijek (Hrvatska), Alba Iulia (Rumunjska), Timisoara (Rumunjska)
- Crkva svetog Jurja u Jáku, Mađarska
- Kulturna četvrt Zsolnay, Pécs, Mađarska
- Park prirode Hrastova šuma, Saveso, Italija
- Teatro Olimpico, Vicenza, Italija
- Katakombe svetog Pavla, Rabat, Malta
- Nacrt Europskog ustava Wojciecha Boguliła, Varšava, Poljska
- Kompleks dvora i parka u Krzysztof Penderecki - Europskom centru za glazbu, Luslawice, Poljska
- Dječak iz Lapeda, nalazište Lagar Velho, Portugal
Sljedeći koraci u procesu odabira
Europski panel neovisnih stručnjaka ocijenit će prijave preselektiranih lokaliteta i odabrati najviše jedan lokalitet po zemlji. Europska komisija službeno će nominirati lokalitete koji će 2026. godine dobiti Oznaku europske baštine.
O Oznaci europske baštine
Oznaka europske baštine jedna je od inicijativa u okviru programa Kreativne Europe, koja ima za cilj podizati svijest o lokalitetima koji su odigrali značajnu ulogu u oblikovanju europskog identiteta i jačanju zajedničkog osjećaja pripadnosti među građanima Europske unije. Krajnji je cilj Oznake Europske baštine ojačati osjećaj pripadnosti među građanima Europske Unije, a temeljem zajedničkih vrijednosti i elemenata europske povijesti i kulturnog naslijeđa.
U posljednjih sedam izdanja, Europska oznaka baštine dodijeljena je
67 lokaliteta s izuzetnom europskom dimenzijom, koji odražavaju zajedničku povijest, vrijednosti i kulturnu baštinu Europe. U Hrvatskoj, dva lokaliteta ponose se ovom prestižnom oznakom. Prvi je
Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo, jedno od najznačajnijih nalazišta neandertalaca u Europi.
Drugi lokalitet je
Muzej i arheološko nalazište Vučedol, koje predstavlja jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u Europi i simbol je zajedničke europske kulturne baštine.
Izvor
