Periferne povijesti – radionica s Marijom Kapajevom

Umjetnička radionica sastoji se od uvodne prezentacije i razgovora (online putem Zoom aplikacije), zakazanih za ponedjeljak 21. 12. u 18.30, te mentorskog rada s polaznicima kroz idućih pet mjeseci. Kandidati će nakon uvodnog dijela radionice poslati svoja motivacijska pisma, na temelju kojih će se izabrati nekoliko polaznika s kojima će Maria nastaviti raditi idućih mjeseci. Radionica će se u cijelosti održavati na engleskom jeziku. Prijave na radionicu primamo na email adresu Ureda za fotografiju (info@officeforphotography.com) do ponedjeljka, 21. 12. ujutro. Na kraju će rezultati polaznika biti prikazani na pop up izložbi u Galeriji Spot, i u online formatu zaključne diskusije uz sudjelovanje publike (odluka o formatu razgovora donijet će se zavisno od epidemiološke situacije). Odabrani radovi bit će uvršteni u jesenski broj časopisa Fototxt, koji objavljuje Ured za fotografiju.

Marija Kapajeva je estonska umjetnica koja živi i djeluje u Estoniji i Velikoj Britaniji. U svom radu, često usmjerenom na istraživanje individualne i kolektivne povijesti, osobito njezinih dijelova na margini interesa “velikih zajednica”, Maria Kapajeva se recentno usredotočila na svoje roditelje, kojima posvećuje posljednja svoja ukoričena izdanja. I dok je odnos s ocem preispitala tragajući za specifičnim trenutkom kad započinje priča, ilustrirajući je fotografijama iz očevog fotoalbuma s kakvima se mnogi od nas susreću posljednjih godina (You can call him another man, 2018.), “priču” majke započinje vlastitom željom iz djetinjstva, da – poput nje – postane tekstilna dizajnerica (Dream is Wonderful, Yet Unclear, 2020.). 
Kapajeva propituje važne suvremene teme – kulturne identitete i rodna pitanja koje razmatra u povijesnim i suvremenim kontekstima, upotrebljavajući vernakularnu fotografiju, fotografije pronađene na “buvljacima” ili u bespućima interneta. Uz navedeno, koristi se elementima prošlosti koji i danas odjekuju u ljudskim životima, poput oslikanih zidnih uzoraka, ili onih tekstilnih. Iza njih, komplicirane su, umrežene povijesne okolnosti, ljudske sudbine, migracije, odluke koje su mijenjale granice ili poticale njihovo prekoračivanje. U složenom intermedijalnom postupku nastaje svojevrstan “uzorak” – tekstualni, fotografski, otisnut na podlogu koja može biti trajna ili privremena. Uz navedeno, umjetnica osobitu pozornost posvećuje poziciji žena, ne samo u poziciji stvarateljica u umjetničkom kontekstu, nego i subjekata tuđih prikaza, ali i svih onih nepoznatih, “s periferije”, o čijim se sudbinama najčešće ne doznaje.