Petar Dolić na Palmižani

Životinjski svijet ptica čudesno je jato svih vrsta. Tu su paunovi , danas vizualno neodvojivi od priče o svetoklementskom arboretumu obitelji Meneghello. Galebovi, slavuji, golubovi, sove. U pokretu i statični. Monohromi. Crno, bijelo, sivo, negdje mrlja sivoplave, negdje zemljana. Ponekad su apstrahirani samo na oko ili kljun, ponekad gotovo realistični i u najmanjem detalju.

Uz reljefe izloženi su na Palmižani i kipovi anđela Petra Dolića. Rađeni u kamenu, mramoru, obojenom kamenu, drvu, aluminiju a datirani od 2004 do 2014. To su vrlo različite skulpture ne samo po zahtjevu materijala, već po umjetnikovim različitom istraživanju čovjeka od darvinovskih postavki do čistoće bestjelesne sakralnosti. Tijelo i anima. Zemlja i nebo. Mikro i makrokozmosi jednako neuhvatljivi.

U posljednjih nekoliko godina opsjednutost ovog kipara ljudskom figurom u anđelima i životinjskim carstvom očigledna je. To je potpuni i duboki otklon, odmor od velikih radova u kamenu i staklu potpuno apstraktnih formi i izričaja. To je umjetnikov povratak snu i bajci, djetinjstvu.
Započeto kao igra postalo je neugasivi perpetuum mobile.

Palmižanski su posjetitelji mogli već prije uživati u Dolićevim psima, ovcama, lavovima, tigrovima, magarcima ili vilinskim konjićima i krilatim konjima.

Imaginarni Dolićev privatni zoološki vrt sastoji se od bogatog odabira životinja, od domaćih do egzotičnih, obrađenih originalnim pristupom, unoseći u izgled prikazanih životinja simpatičnu i toplu jednostavnost gotovo diznijevske mekoće. Svakom bi životnom prostoru prisutnost ovih životinjskih likova nadomjestila tako neophodnu vezu čovjeka i životinje, ali i čovjeka i prirode, što u potpunosti potvrđuje uspješnost Dolićevih uradaka kojima nedvojbeno pomiruje bajku i stvarnost, povratak u djetinjstvo, odražavaju stoljetni suživot čovjeka i životinja, ali i čovjeka i prirode, što u potpunosti potvrđuje uspješnost Dolićevih uradaka  Marta Kuliš Aralica.