Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ - primjer drugim gradovima u donošenju i provođenju takvih strateških dokumenata

Uz čestitke Dubrovkinjama i Dubrovčanima na bogatom kulturnom, znanstvenom i edukativnom programu obilježavanja Godine UNESCO-ove svjetske baštine i zajedničkim nastojanjima u očuvanju i promociji Dubrovnika i njegova kulturnog blaga, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je zadovoljstvo što se navedenom panel raspravom o donošenju planova upravljanja gradskim jezgrama, zaštićenim svjetskim dobrima - približavaju iskustva gradova, uz podršku konzervatorske službe Ministarstva kulture i medija.
 
Podsjetila je da je 1979. godine uz povijesnu jezgru Dubrovnika na Popis svjetske baštine upisan i Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.), od kada je Republika Hrvatska upisala ukupno deset lokaliteta prirodne i kulturne baštine od iznimnog svjetskog značaja. „Kontekst suvremenog trenutka i svih izazova današnjice, počevši od rastućih procesa urbanizacije, na povijesne cjeline urbanih obilježja diljem svijeta stavlja pritiske i prijetnje poput ubrzanog i nekontroliranog razvoja koji može dovesti do transformacije povijesnih cjelina, uzrokujući nažalost fragmentarnost i propadanje kulturne baštine“ upozorila je ministrica dodavši da je zadaća konzervatorske službe štititi tu najvrjedniju kulturno-povijesnu baštinu u skladu sa stručnim smjernicama. Ministrica je dodala, kako se pri tome konzervatori svakodnevno susreću s brojnim dodatnim izazovima poput razornih potresa, ratnih razaranja, klimatskim promjenama, pritisaka uslijed razvoja turizma i gospodarstva.
 
„Upravo u tom smislu, Planovi upravljanja svjetskim dobrima za glavni cilj imaju zaštitu i očuvanje izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući integritet i autentičnost svjetskog dobra“, podsjetila je ministrica te dodala kako ih je nužno implementirati u skladu s potrebama lokalnih zajednica, koje su baštinici tog iznimno vrijednog nasljeđa, uzimajući u obzir kvalitetu života i cjelokupni okoliš unutar okvira održivog (kulturnog) razvoja tih cjelina.
 
Ministrica je podsjetila na Geoportal kulturnih dobara RH kao središnje mjesto pristupa prostornim podacima o nepokretnim kulturnim dobrima, čiji se veliki potencijal primjene već dokazao pri upravljanju različitim rizicima koji predstavljaju prijetnje za kulturnu baštinu. Nadalje, ministrica je obavijestila prisutne o reformskoj inicijativi izrade nove generacije konzervatorskih podloga zaštićenih kulturno povijesnih cjelina koju Ministarstvo kulture i medija provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Posebno se osvrnula i na novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH koji je uspješno prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, a kojim spomenuti procesi i napori dobivaju i svoj zakonodavni okvir kao temelj provedbe. (...) Opširnije>>>