Njujorška MoMA ugostit će od 7. ožujka na tri godine ključna djela hrvatske umjetnosti šezdesetih prošlog stoljeća, nastajala kada je, kažu iz tog slavnog muzeja, Zagreb kao grad smješten između kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka imao jedinstvenu umjetničku scenu.
vrijeme: 07.03.2025. -
"U vrijeme kada je bio dio socijalističke Jugoslavije, grad je bio otvoren zapadnom utjecaju i uživao je širu kulturnu slobodu”, ističu iz MoMA-e u najavi nove intervencije unutar svog stalnog postava.
U dvije izložbene dvorane, nazvane "Invitation: Museum of Contemporary Art, Zagreb", s nekima od ključnih umjetničkih djela posuđenih iz zagrebačkog muzeja te iz zbirki MoMA-e, muzeja koji privlači milijune posjetitelja i za umjetnike je simbol prestiža, predstavit će se rad Galerije suvremene umjetnosti, danas MSU-a Zagreb, te onih koji su oblikovali tadašnju hrvatsku umjetničku scenu.
Uz umjetničku grupu Gorgona predstavit će se i jedan od rijetkih ženskih glasova u Zagrebu šezdesetih godina, Ljerka Šibenik, čije je inovativno bavljenje prostorom obilježilo nove smjerove hrvatske umjetnosti.
Ana Janevski, kustosica MoMA-e rekla je za Hinu da je postav, koji će se moći vidjeti na 4. katu galerije zbirki tog muzeja, rezultat dugotrajne suradnje dvaju muzeja i odnosa s regijom, osobito kroz inicijativu C-MAP za Istočnu Europu u okviru koje njihovi kustosi putuju regijom i povezuju se s lokalnom umjetničkom scenom, a u slučaju Hrvatske rezultirali su s nekoliko važnih nabava zbirki, cijelim setom časopisa Gorgona i radovima Knifera, Mangelosa, Vanište i Kožarića.
Janevski vjeruje kako će suradnja dviju institucija omogućiti posjetiteljima da se detaljnije upoznaju s bogatstvom umjetničke scene u Zagrebu 60-ih godina, ali i važnom ulogom tadašnje Galerije suvremene umjetnosti, osnovane 1954., koja se rano etablirala kao mjesto eksperimentiranja i podrške suvremenim umjetnicima.
"Izložba u MoMA-i ističe rad umjetničke grupe Gorgona, aktivne od 1959. do 1966. Njezini članovi, sastavljeni od umjetnika, likovnih kritičara i kustosa koji su imali vlastite neovisne i uspješne umjetničke karijere, sudjelovali su u sustavu apsurdnih i nihilističkih akcija putem samoorganiziranih izložbi, pisanja tekstova i svakodnevnih akcija", napomenula je.
Najavila je da će se radovi moći razgledati tijekom tri godine, a pratit će ih program projekcija i predavanja. "Izložba stavlja zagrebačku umjetničku scenu 60-ih godina u širi međunarodni kontekst i stvara značajne veze s drugim dijelovima svijeta", istaknula je Janevski.
Meštrić: Pripreme za predstavljanje u New Yorku bile složene i temeljite
Inicijator suradnje na ovom projektu s MSU, započete 2023. tijekom mandata bivše ravnateljice Zdenke Badovinac, bio je Chirstophe Cherix, glavni kustos Odsjeka za grafiku i crtež, jedan od dosadašnjih voditelja EE C-MAP grupe. Uz Anu Janevski, kustosicu hrvatskog podrijetla, koja godinama surađuje s MSU, na projektu su radile ravnateljica Vesna Meštrić te kustosice MSU-a Jasna Jakšić i Radmila Iva Janković.
Meštrić je rekla kako je priprema za gostovanje u MoMA-i bila složen i temeljit proces koji je uključivao osmišljavanje koncepcije, odabir radova iz zbirke MSU-a te njihovo povezivanje s djelima hrvatskih umjetnika koja se nalaze u zbirci MoMA-e, a poseban naglasak stavljen je na šezdesete godine 20. stoljeća, razdoblje od iznimne važnosti za domaću i međunarodnu umjetničku scenu.
Kako je dodala, kada je napravljen izbor radova, važnu ulogu imali su i njihovi konzervatori-restauratori koji su osigurali da radovi budu predstavljeni u najboljem mogućem stanju, a pod njihovim se nadzorom provode završne tehničke i sigurnosne pripreme za transport.
Izložit će se radovi iz MSU-a i zbirki MoMA-e vezani uz aktivnosti Grupe Gorgona, izbor muzejskih plakata i dokumentacija koji pruža uvid u pionirsko djelovanje zagrebačke Galerije suvremene umjetnosti, a među osam antologijskih radova iz muzejskog fundusa djela su Josipa Vanište, Ivana Kožarića, Julija Knifera, Dimitrija Bašičevića Mangelosa i Ljerke Šibenik.
Meštrić izdvaja antologijski "Crni ambijent" Ljerke Šibenik iz 1968., kao prvi ambijent u hrvatskoj umjetnosti i na ovim prostorima. "Iako njezini radovi nisu toliko međunarodno prisutni poput djela Vanište, Knifera, Mangelosa i Kožarića, članova Grupe Gorgona, čiji su radovi, zajedno s časopisom Gorgona, već dio zbirki MoMA-e, ovaj rad predstavlja ključan doprinos umjetničkoj praksi šezdesetih godina", ističe.
"Izbor radova donosi pionirski odmak od tradicionalnog umjetničkog djela kao objekta prema instalaciji, poput Beskonačnog štapa Josipa Vanište, ambijenta Ljerke Šibenik, memorije prostora sadržane u Meandru u kutu Julija Knifera nastalom za prostor nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti, iskoraka izvan gabarita slikarskog platna u Paysage de la Guerre Dimitrija Bašičevića Mangelosa te skulpturalnog prikazivanja prostora kao čiste ideje u Unutarnjim očima i Oblicima prostora Ivana Kožarića", napomenula je.
"Riječ je o izboru radova iz tog važnog razdoblja, kada su Zagreb i Galerija suvremene umjetnosti (danas MSU) bili ključni sudionici suvremenih umjetničkih zbivanja, ponajprije zahvaljujući inovativnosti i predanosti kustosa Galerije suvremene umjetnosti", dodala je.
Ravnateljica MSU-a ističe kako suradnja s jednom od najvažnijih svjetskih muzejskih institucija traži veliki angažman svih muzejskih odjela, ali svakako predstavlja i veliko profesionalno zadovoljstvo za sve uključene.
"U svim fazama procesa - od posudbenih ugovora, pregleda i pakiranja građe, transporta, postava i uvjeta izlaganja maksimalno se poštuju najviši muzeološki standardi. Takvi projekti ne samo da jačaju stručne kompetencije i ugled institucije, već i pridonose razvoju međunarodne mreže kulturne suradnje", zaključila je.
Radovi hrvatskih umjetnika moći će se razgledati u Galeriji 406, posvećenoj umjetnosti od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, jednoj od šezdeset dvorana u kojima MoMA, od 2019. s izmjenjujućim intervencijama u postavu pojačano predstavlja svoj fundus.
Razgovarala: Anamarija Grbin
Izvor: Hina
