Poziv za prijavu radova - Život umjetnosti 103-2018

Povijesni lom: 1918. i modernizam

Godina 1918. donijela je kraj Velikoga rata, ali i početak nove epohe – njome je napokon završilo „dugo 19.“ te otpočela povijest 20. stoljeća. U njega je Europa zakoračila s novom političkom kartom: slom starih režima, nastanak novih nacionalnih država, kao i širenje revolucionarnih ideja nakon Oktobarske revolucije, bili su logičan dovršetak procesa otpočelih u 19. stoljeću, no ubrzo se pokazalo da novi poredak ne može jamčiti demokraciju i mir. Borba za kolonijalnu prevlast, gospodarska kriza, jačanje radikalnih ideologija, etnički i klasni konflikti, ubrzo će otvoriti put različitim oblicima represivne, autoritarne vladavine gdje su građanska prava bila ograničena, a manjine trpjele diskriminaciju i progone. Upravo takvo ozračje, međutim, bit će povijesni kontekst široke društvene recepcije i regionalne diseminacije modernizma – avangardni proboji iz predratnog razdoblja ugradit će se u temelje modernističke paradigme, čije će se stilske manifestacije i društvena značenja uvelike usložniti, uključujući i nacionalne i kozmopolitske, i konzervativne i liberalne, i elitne i demokratske vrijednosti.

Premda se tumačenje modernizma unatrag posljednjih tridesetak godina znatno proširilo u smislu obuhvaćenih fenomena i razumijevanja njihova društveno-političkog konteksta, obljetnica 1918. prilika je da se napravi još jedan korak dalje u analizi modernističke paradigme – njezinih fenomenoloških heterogenosti i značenjskih proturječja, njezinih stilskih hibridnosti i idejnih fleksibinosti – fokusirajući se na godinu kraja Prvoga svjetskog rata kao prijelomnu za nastanak nove epohe čiji se kraj proglasio možda odviše lako, a čije nasljeđe ne prestaje biti relevantno do danas.

• modernizam – povijest jednog pojma
• modernizam i nacionalizam
• modernizam na izložbama
• modernizam i spomenici – sjećanje na Veliki rat
• modernizam i kriza demokracije
• modernizam u rodnoj perspektivi
• modernizam i reprezentacija traume

Tematski blok dio je projekta My Art is My Reality koji Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji sa socijalnim poduzećem ProPuh, Francuskim institutom, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te projektom Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a uz podršku Europske komisije, Elysee fonda te fonda EUNIC global, Bruxelles. U okviru istog projekta unutar časopisa Život umjetnosti 103/2018 predstavit će se i radovi ratnog fotografa i umjetnika Wolf Böwiga.

Rok za predaju dovršenih tekstova je 10. rujna 2018. godine.

Upute za autore i ostale informacije o profilu i standardima časopisa molimo potražite na: https://zivotumjetnosti.ipu.hr/onama/.