U četvrtak, 18. lipnja, u 17 sati, uz izložbu 'Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse', održava se predavanje 'Michaela Siebenbrodta: Bauhaus - visoka škola za invencije'.
vrijeme: 18.06.2015. 17,00
mjesto: Zagreb; MSU, Avenija Dubrovnik 17
Dr. Michael Siebenbrodt, voditelj Zaklade Karl Peter Röhl i kustos zbirke Bauhaus Klassik Stiftung u Weimaru, u predavanju Bauhaus – visoka škola za invencije govorit će o Bauhausu kao najutjecajnijoj školi za dizajn u 20. stoljeću i prvoj avangardnoj školi u Europi koja je napravila revoluciju u području obrazovanja nakon Prvog svjetskog rata i uspostave novog demokratskog društva u Njemačkoj.
Ta škola je prvi puta omogućila studij mladim ljudima neovisno o boji kože, religiji, spolu, financijskim mogućnostima, svjetonazoru i razini stečenog obrazovanja, zagovarajući jednake mogućnosti za sve.
Jedno od središnjih pedagoških načela Bauhausa bio je pluralistički pristup, koji je bio usmjeren na razvoj individualnoga stilskog rukopisa i stava svakoga pojedinog studenta. Tako se na Bauhausu moglo izučavati ključne elemente oblikovanja, forme i boje kroz „subjektivna istraživanja“ avangardnih umjetnika poput Johannesa Ittena, Paula Kleea, Vasilija Kandinskog i Oskara Schlemmera. Taj pluralistički stav odgovarao je međunarodnom karakteru Bauhausa i njegovoj globalnoj avangardnoj mreži, pri čemu je pola nastavnika i majstora bilo iz inozemstva, a trećina studenata bili su stranci.
Među pedagoškim „invencijama“ Bauhausa bio je i pripremni tečaj (Vorkurs) na kojem su poticali kreativnost, istraživanje i eksperimentiranje i gdje su studenti otkrivali svijet iz nove perspektive. Nadalje, timski rad bio je jedan od glavnih zahtjeva i odražavao se u svim aspektima obrazovnog procesa, pa tako i u realizacijama danas poznatih predmeta kao što je čuvena stolna svjetiljka čiji su autori Carl Jakob Jucker, Gyula Pap i Wilhelm Wagenfeld, ili pak u realiziranim arhitektonskim projektima Haus am Horn u Weimaru i Bauhaus škole u Dessau koja je danas pod zaštitom UNESCO-a.
U kratkom vremenu djelovanja (1919. do 1933.) škola je imala velik utjecaj u području arhitekture, industrijskog dizajna, primijenjene i likovne umjetnosti, fotografije, kazališta, izvedbenih umjetnosti, te teorije umjetnosti i suvremenog obrazovanja, što možemo pratiti sve do današnjeg dana.
Dr. Michael Siebenbrodt (1951), umjetničku naobrazbu stekao je kod Konrada Felixmüllera na Sveučilištu Martin Luther u Halleu i Lothara Zitzmanna na Visokoj umjetničkoj školi Burg Giebichenstein u Halleu, Saska. Nakon studija arhitekture na Visokoj školi za arhitekturu i građevinu u Weimaru (danas Sveučilište Bauhaus) od 1972. do 1976, postaje znanstveni suradnik u području teorije i povijesti arhitekture Bauhausa. Od 1985. do 1988. voditelj je Stiftung Bauhaus Dessau, a od 1988. do 1992. radi u Gradskom uredu za kulturu grada Weimara, te postaje pročelnik 1989. Imenovan je 1992. direktorom umjetničkih zbirki u Weimaru, a od tada je i kustos zbirke Bauhausa Klassik Stiftung Weimar. Jedan je od osnivača Društva prijatelja Bauhaus-Universität Weimar i predsjednik Društva od 2001. Izvršni je direktor Zaklade Karl Peter Röhl u Weimaru od 1997. godine.
Autor je brojnih izložbi i niza publikacija o temi Bauhausa, arhitekture, dizajna, likovnih umjetnosti, pedagogije Bauhausa, zaštite spomenika, s posebnim osvrtom na zaštitu Bauhausovih građevna u Weimaru i Dessauu od 1975. godine (koje se nalaze na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a od 1996).
