Predavanje 'Sveti Václav, suvremenik kralja Tomislava, simbol češke državnosti'

Odlukom Hrvatskog sabora 2025. je proglašena Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva jer se navršava 1100 godina kako se hrvatski vladar Tomislav spominje kao kralj. Istodobno, navršava se i 1100 godina kako je u Češkoj vlast preuzeo knez sveti Václav pa tako dvojicu vladara suvremenika i njihove narode povezuje zajednički jubilej.
 
Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb organiziraju ciklus predavanja povodom 1100. godišnjice uspostave Hrvatskog kraljevstva i 1100. godišnjice dolaska svetog Václava na vlast u Češkoj.
 
O svetom Václavu (hrvatski Vjenceslav ili Većeslav) nema puno povijesnih izvora iz njegova vremena, već podatke o njemu uglavnom znamo iz kasnijih kronika i legendi. Smatra se da je rođen 907., a češki  knez je postao 921. nakon smrti oca, kneza Vratislava, no do 925. umjesto njega vladale su njegova baka sveta Ludmila i zatim majka Drahomira. Bio je obrazovan i pobožan te se uz njegovu vladavinu veže učvršćenje kršćanstva u Češkoj, a 929. priznao je vrhovnu vlast Saske. U Pragu je dao sagraditi crkvu svetog Vida, današnju prašku katedralu. Ubijen je 28. rujna 935. u Staroj Boleslavi po nalogu brata Boleslava s kojim se razilazio u političkim koncepcijama, a 938. tijelu mu je preneseno u Prag te se od tada štuje kao svetac i glavni zaštitnik Češke. Kult svetog Václava značajno je pridonio širenju i učvršćenju češke države i njenog međunarodnog ugleda, a time i oblikovanju češkog nacionalnog identiteta. Od 1997. sveti Václav jedan je od zaštitnika katedrale u Pragu, a posvećene su mu i katedrale u Olomoucu i Krakovu. Još od 14. stoljeća njegov oltar nalazi se u bazilici svetog Petra u Vatikanu. Bio je štovan i među hrvatskim glagoljašima pa je upravo u hrvatskim glagoljskim brevijarima sačuvan staroslavenski tekst legende o njegovoj smrti iz desetog stoljeća. Blagdan svetog Václava, 28. rujna, od 2000. se slavi kao Dan češke državnosti.